Kako pandemija COVID-19 nastavlja stvarati ogroman pritisak na zdravstvene usluge, nedostatak bolničkih respiratora mnoge je pacijente doveo u opasnost od zatajenja dišnog sustava.
Međutim, novo istraživanje otkriva da sisavci poput miševa, štakora i svinja zapravo mogu disati kroz - crijeva, što sugerira da davanje kisika kroz rektum može pomoći u spašavanju života ljudi koji pate od respiratornih problema.
Odavno je poznato da su neke vodene vrste poput morskih krastavaca sposobne unositi kisik kroz crijeva, pored klasičnog načina kroz škrge, kada su suočene s hipoksičnim uvjetima. Još u pedesetim i šezdesetim godinama znanstvenici su proveli niz eksperimenata kako bi utvrdili dijele li sisavci tu sposobnost, no rezultati nisu bili konačni i pitanje je od tada ostalo predmet rasprava.
Pojavljujući se u časopisu Med, novo istraživanje konačno je riješilo tu dilemu, pruživši dokaze da sisavci doista mogu koristiti svoja crijeva za disanje i da to može značajno poboljšati stope preživljavanja i oporavka nakon respiratornog zatajenja.
Alternativna metoda mogla bi upaliti i na ljudima
Za početak su autori studije uklonili tanki sloj sluzi koji oblaže crijeva miševa, kako bi se omogućila pojačana difuzija kisika kroz epitelne stanice. Zatim su glodavce smjestili u okruženje s niskim udjelom kisika, zbog čega su sve životinje uginule u roku od 11 minuta.
Međutim, kada su istraživači isporučili kisik izravno u anus miševa, tri četvrtine životinja uspjele su preživjeti unutar komore 50 minuta. Ponavljajući eksperiment na miševima kojima nije uklonjen sloj sluznice crijeva, autori su primijetili znatno manje poboljšanje stope preživljavanja, pri čemu su glodavci u prosjeku ostali živi 18 minuta.
Iako ovo otkriće ukazuje na to da miševi mogu izbjeći respiratorno zatajenje dišući kroz stražnjicu, potreba za uklanjanjem sluznice crijeva čini ovu tehniku neprikladnom za ljude. Istraživači su odlučili istražiti alternativnu metodu koja uključuje davanje oksigenirane tekućine kroz rektum.
Da bi to učinili, koristili su tekući oblik kisika, koji se trenutno koristi u kliničkim uvjetima za hitnu ventilaciju davanjem izravno u dišne putove, a pokazao se učinkovitim u ublažavanju respiratornog zatajenja.
Umjetna respiratorna potpora ima vitalnu ulogu
Kada su smješteni u nesmrtonosno okruženje koje sadržava samo 10 posto kisika, miševi koji su primili tekućinu putem anusa mogli su hodati znatno dalje od onih koji to nisu, dok su istraživači također izmjerili porast količine kisika koji je stigao do srca životinja.
Ista tehnika primijenjena na svinjama također je rezultirala time da je koža životinje postala manje hladna i blijeda, uz povećanje njihove sposobnosti hoda pod uvjetima s niskim udjelom kisika, prenosi IFL Science.
"Umjetna respiratorna potpora igra vitalnu ulogu u kliničkom upravljanju respiratornim zatajenjem zbog teških bolesti poput upale pluća ili sindroma akutnog respiratornog distresa", objasnio je autor studije Takanori Takebe u izjavi.
"Razina arterijske oksigenacije koju pruža naš respiratorni sustav, ako je prilagođena ljudskoj primjeni, vjerojatno je dovoljna za liječenje pacijenata s teškim respiratornim zatajenjem, što potencijalno može osigurati oksigenaciju koja spašava život", zaključio je.
