Zbog osjećaja tjeskobe u vezi možete se razboljeti, tako što ćete oštetiti imunološki sustav. Ne samo da tjeskoba povećava hormone stresa u tijelu, nego ga čini manje učinkovitim u borbi protiv bolesti.
Znanstvenici s Ohio Sate Universityja testirali su učinak 'tjeskobe privrženosti' na zdravstveno stanje 85 parova koji su u braku bili prosječno više od 12 godina.
Osobe u problematičnim vezama imale su više razine kortizola - hormona povezanog sa stresom i povećanim rizikom od bolesti. Ljudi koji pate od 'tjeskobe privrženosti' definirani su kao pretjerano zabrinuti zbog odbacivanja. Također imaju tendenciju stalno tražiti potvrdu da su voljeni te će vjerojatnije dvosmislene događaje interpretirati kao negativne, kažu znanstvenici.
Parovi su ispunjavali upitnik o vezi, te su davali uzorke krvi i sline preko kojih su se trestirani hormoni povezani sa stresom i stanice povezane s imunološkim sustavom. Također su ispitivani o općim simptomima tjeskobe te kvalileti sna.
Posebno su promatrani ljudi visoko na ljestvici spektra 'tjeskobe privrženosti'. Istraživači su otkrili da takvi ljudi u prosjeku proizvode 11 posto više kortizola, od onih koji nisu bili tjeskobni.
Također su imali manje T-stanica, važne komponente obrane od infekcija unutar imunološkog sustava. Tjeskobni su se teže borili protiv infekcija jer su imali 22 posto manje T-stanica od manje tjeskobnih partnera.
Istraživanje je pokazalo i da više žena pati od 'tjeskobne privrženosti'.
Već je poznat negativan utjecaj stresa na zdravlje, ali je ovom istraživanu cilj bio promotriti specifičnosti tjeskobe privrženosti.
Dok neki znanstvenici vjeruju da je tjeskobna privrženost seže još iz djetinjstva, voditeljica studije dr. Lisa Jaremka kaže kako se tjeskoba s vremenom može promijeniti.