LONDON - U očajničkoj potrazi za čarobnim napitkom koji bi ljudima omogućio da žive dulje, mnogi frenetično isprobavaju razne nove 'recepte', vjerujući da će im produljiti život za desetak godina, no britanski znanstvenici vjeruju da su uspjeli otkriti učinkovit način, no on bi mnogima mogao teško pasti - suzdržavanje od seksa.
Znanstvenici sa Sveučilišta Sheffield su, provodeći istraživanje na crvima brašnarima ustanovili da te sićušne životinje žive dulje ukoliko se ne pare, za razliku od onih koji su na potomstvu 'radili' svakodnevno i imali puno kraću životnu dob, prenosi Daily Mail.
Tijekom parenja insekti ispuštaju hormon potreban za proizvodnju sperme kod mužjaka ili jajašaca kod ženki. Znanstvenici su ustanovili da upravo ispuštanje hormona negativno utječe na njihov imunosni sustav.
Zbog slabljenja imunosnog sustava osjetljiviji su na potencijalno smrtonosne infekcije, jer je ugrožena prirodna sposobnost njihova organizma da se odupru bakterijama.
Iako se ne može govoriti o istovjetnom mehanizmu kod ljudi, autor studije dr. Michael Siva-Jothey smatra da je princip isti i da se može primijeniti na ljude.
Zašto časne sestre, svećenici i monasi duže žive?
Znanstvenici vjeruju da bi suzdržavanje od spolnih odnosa moglo objasniti dugovječnost časnih sestara, svećenika, vikara ili monaha.
"Časne sestre žive dulje nego žene koje su rodile. Većina nas poznaje neku tetu usidjelicu koja je doživjela duboku starost", kaže dr. Siva-Jothey. "Za vrijeme spolnog čina kod ljudi slabi imunosni sustav, što olakšava prijenos spolno prenosivih bolesti", dodaje.
Poznato je da časne sestre, svećenici, vikari i monasi žive dulje od ostalog puka, no u tome im ne pomaže vjera, već nizak krvni tlak, koji smanjuje rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara.
Ljuta alternativa apstinenciji
Ako vas rezultati ovog istraživanja nisu zadovoljili, konzumirajte čili papričice, jer ćete, po rezultatima istraživanja objavljenim prošli tjedan, biti u grupi ljudi za 13 posto manje podložnoj preuranjenoj smrti. Znanstvenici sa Sveučilišta Vermont ustanovili su da kapsaicin, sadržan u čili papričicama, smanjuje opasnost od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
