Odrasle se osobe u prosjeku zaraze s dvije do četiri sezonske prehlade, a kod djece, pogotovo one ispod dvije godine, taj je broj i mnogo veći - ona se razbole do čak deset puta godišnje. Uz to, osim što se hladnim i suhim zrakom patogeni šire brže nego inače, posljednje eksperimentalno, in vitro istraživanje pokazuje da pad temperature na sluznici nosa od 5˚C uzrokovan pothlađivanjem uslijed izlaganja niskoj vanjskoj temperaturi uništi gotovo 50% od milijuna staničnih tvorevina u nosu koje se bore protiv virusa i bakterija.
Takvi izazovni vanjski uvjeti osim pred nos, prvu liniju obrane organizma od infekcija, veliki izazov stavljaju i pred pluća koja se, ako nos ne uspije zaustaviti prodor virusa i bakterija, susreću s infekcijama. Čak i kratka infekcija može ostaviti trajne posljedice na pluća, što je posebno došlo do izražaja u pandemiji COVID-19, koja je iza sebe ostavila milijune ljudi koji se bore s dugotranim respiratornim simptomima.
Upravo je zato jačanje svijesti o važnosti brige za zdravlje respiratornog sustava iznimno važno, pogotovo u sezoni grijanja, kada su koncentracije zagađivača u zraku više nego inače. Usvajanje jednostavnih higijenskih navika kao što su pranje ruku i ispiranje nosa, kao i pravilna prehrana te fizička aktivnost igraju veliku ulogu u prevenciji respiratornih infekcija, ali i svih ostalih bolesti te poboljšavaju kvalitetu života.
Kako pravilno disati i zašto su vježbe disanja važne za naše zdravlje i zaštitu organizma od infekcija te kako poboljšati zdravlje pluća i vježbama disanja olakšati simptome dugog COVID-19, za X-Lab - expert research hub JGL-a - otkrivaju dr.sc. Snježana Benko Meštrović, voditeljica plućne rehabilitacije u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti i Vanja Dolenec, dr. med., specijalistica pulmologije iz iste bolnice, koju su krajem prošle godine doktori proglasili bolnicom s najkvalitetnijim upravljanjem.
ZAŠTO JE VAŽNO PRAVILNO DISATI?
Pravilno disanje ima brojne pozitivne učinke na naše zdravlje, pa tako i na sprječavanje, ali i liječenje respiratornih infekcija.
PRAVILNO JE DISANJE NA NOS
On uz ždrijelo i grkljan čini gornji dio dišnog sustava, a udisanjem na nos zrak se vlaži, zagrijava i filtrira te odlazi u donji dio dišnog sustava - dušnik, bronhe, bronhiole i alveole.
TRI VAŽNE FUNKCIJE DISANJA NA NOS
Kada dišemo na nos, paranazalni sinusi oslobađaju dušikov oksid (NO), koji ulaskom u bronhe i pluća djeluje antimikrobno, vazodilatacijski (utječe na širenje krvnih žila) i bronhodilatacijski (utječe na širenje dišnih puteva), što doprinosi lakšem transportu kisika u krvotok.
SUSTAV KOJI ŠTITI OD INFEKCIJA
Gornji dio respiratornog sustava ima dvije funkcije. Prva je provođenje ovlaženog zraka do pluća, i to do njihova završnog dijela – alveola, gdje se odvija razmjena dišnih plinova, kisika i ugljičnog dioksida. Druga je zaustavljanje i eliminacija štetnih čestica koje udišemo. Tu prije svega govorimo o sluznici nosa, jer se na njoj nalaze sluz i dlačice, koje zaustavljaju navedene čestice, a koje potom budu eliminirane kihanjem ili gutanjem. Ako se dogodi da štetne čestice ipak dospiju u donji dio respiratornog sustava, uz pomoć specifičnih obrambenih mehanizama kao što je mukocilijarni klirens, aktivnost antitijela i drugih obrambenih stanica, nastoji se spriječiti razvoj upale.
DISANJE 101
Osim anatomskih struktura gornjeg i donjeg dišnog sustava za disanje su nam potrebni i dišni mišići – to su jedini vitalni skeletni mišići koji šire prsni koš i tako omogućavaju ulazak zraka iz atmosfere u pluća. Vrsta disanja ovisi o aktivaciji pojedinih udisajnih mišića. U minuti bi trebalo udahnuti i izdahnuti 12 – 16 puta, pri čemu je izdah nešto duži od udaha. Neki su od načina disanja sljedeći:
Dijafragmalno disanje Trbušno ili dijafragmalno disanje je optimalan način disanja prilikom kojeg se, kada udišemo, steže odnosno kontrahira najveći mišić u tijelu - ošit ili dijafragma. Osim što je glavni udisajni mišić, ošit je zadužen i za održavanje posture tijela, a ima i brojne druge funkcije.
Stresno disanje U stresnim situacijama i nekim bolesnim stanjima često se diše pomoćnim udisajnim mišićima koji su smješteni na području vratno-ramenog obruča. Ova vrsta disanja zahtijeva puno više energije od trbušnog disanja jer se povećava takozvani dišni rad. Zrak ne dolazi do alveola, plućnih mjehurića u kojima se vrši izmjena plinova, što može negativno utjecati na ventilaciju pluća i opskrbu tijela kisikom.
Prsno disanje Ako su prilikom udisanja dominantno aktivni međurebreni mišići, tada govorimo o prsnom disanju.
Mješovito disanje Većina zdravih ljudi diše aktivirajući sve udisajne mišiće i tada govorimo o mješovitom obrascu disanja.
VJEŽBA DIJAFRAGMALNOG DISANJA
Zdravim osobama, ali i oboljelima od kroničnih respiratornih bolesti preporučuje se vježbanje dubokoga dijafragmalnog disanja. Istraživanja su pokazala kako vježbe dubokoga dijafragmalnog disanja mogu povećati razinu kisika u organizmu te smanjiti stres. Vježbe se disanja ne smiju provoditi ako uzrokuju suhi kašalj.
Priprema
Prije vježbi disanja potrebno je opustiti mišiće vrata i ramena, a vježbe je najbolje provoditi u sjedećem ili polusjedećem položaju.
Izdah
Prvi korak je izdah. Izdišemo na usta u nešto dužem trajanju od udaha koji će uslijediti. Izdah može biti popraćen izgovaranjem slova “s” ili “š”, čime se sprječava/smanjuje kolaps alveola, ubrzava eliminacija sluzi i lakše kontrolira duljina izdaha. Ako izdisanje pomoću ovakve usne prepreke izaziva suhi kašalj, treba ga izbjegavati.
Udah
Slijedi udah na nos uz aktivaciju ošita, što se može kontrolirati postavljanjem jedne ruke na područje trbuha, a druge na područje prsnog koša. Ruka na trbuhu treba se pomicati prema gore prilikom udaha, a prema dolje prilikom izdaha, dok bi se ruka položena na prsni koš trebala minimalno pomicati.
VJEŽBE DISANJA AKO IMAM KORONU ILI GRIPU
Kao i kod drugih virusnih infekcija, tako i kod gripe i korone, ne preporučuje se tijelo izlagati velikim fizičkim naporima. Istraživanja su pokazala da vježbe dubokog dijafragmalnog disanja mogu povećati razinu kisika u organizmu te smanjiti stres, ali se ne smiju izvoditi ako uzrokuju suhi kašalj. Čestom promjenom položaja tijela možemo dodatno poboljšati ventilaciju i prokrvljenost pluća.
Kada je riječ o COVID-19, nakon akutne faze bolesti kod nekih pacijenata zaostaje zaduha, neugodan osjećaj otežanog disanja, koja vrlo često nije praćena padom zasićenosti kisikom uz uredne testove plućne funkcije. Za ove bolesnike, nakon što se isključi mogućnost organskih poremećaja, vježbe disanja mogu biti vrlo korisne. Također, u slučaju hiperprodukcije sluzi i produktivog kašlja, vježbama disanja s usnom preprekom, izgovaranjem slova “s” ili “š” pri izdahu, može se potaknuti iskašljavanje.
TRI RAZLOGA ZAŠTO VJEŽBATI DISANJE
Istraživanja su pokazala kako vježbe dubokog dijafragmalnog disanja, vježbe disanja u kojima se aktiviraju vanjski međurebreni mišići te vježbe u kojima se zadržava duboki udah, na tri načina pozitivno utječu na zdravlje respiratornog sustava:
Poboljšavaju mehaniku disanja
Povećavaju dišni volumen
Smanjuju broj respiracija u minuti
NAŠ SAVJET #1: KADA TREBA POTRAŽITI POMOĆ LIJEČNIKA?
Dugotrajni simptomi poput kašlja, iskašljavanja, intolerancije napora i povišene tjelesne temperature mogu biti pokazatelji bolesti pluća, stoga je u takvim situacijama potrebno potražiti savjet liječnika.
OSAM JEDNOSTAVNIH SAVJETA KAKO SE ZAŠTITITI OD RESPIRATORNIH INFEKCIJA
S obzirom na to da su respiratorne infekcije, a osobito one virusne, najčešće infekcije s kojima se susrećemo, ključno je minimizirati rizik od zaraze provodeći jednostavne epidemiološke mjere:
redovito provjetravajte prostorije u kojima boravite
vlažite zrak u prostorijama
redovito perite ruke
držite distancu i po potrebi nosite zaštitne maske
provodite redovitu higijenu nosa sprejevima na bazi morske vode
pijte dovoljno vode
cijepite se
upotrebljavajte medicinske proizvode bez mikroplastike.
MIKROPLASTIKA: JE LI OPASNA ZA PLUĆA?
Plastika, odnosno njezine mikročestice i nanočestice postale su ne samo ekološki nego i zdravstveni izazov. Prisutnost mikroplastike u ljudskom organizmu potvrđuje sve više znanstvenih istraživanja, a rezultati jedne od novijih studija pokazuju prisutnost čestica mikroplastike i u terminalnim dijelovima pluća. Neke je studije neizravno povezuju s razvojem bolesti pluća, no jasni mehanizmi takvog odgovora, kao ni jasna simptomatologija, još uvijek nisu poznati.
GOST STRUČNJAK
Saša Đurašević, dipl. ing., sveučilišni magistar toksikologije, Služba za toksikologiju HZJZ-a, tumači recentne znanstvene inicijative i istraživanja o tome kako mikroplastika utječe na naše zdravlje.
Istraživanja na životinjama
Istraživanja na ljudima
Rezultat
Doktorica analizira: Evo kako smog utječe na djecu i što poduzeti
Jedna od vodećih otorinolaringologinja, izv. prof. dr. sc. Tamara Braut, pročelnica Katedre za otorinolaringologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, za X-Lab - expert research hub JGL-a - analizira najnovija saznanja o tome kako točno hladan zrak utječe na bebe te kakav utjecaj onečišćenje zraka ima na njihov pravilan rast i razvoj te što možemo učiniti kako bismo ih zaštitili.
Vodeći zagrebački obiteljski doktori: Najdetaljniji specijal o zaštiti djece od respiratornih infekcija
Zašto RSV i streptokok izazivaju toliko problema kod djece ove sezone? Kakve se infekcije liječe kod kuće i na koji način? Kada se treba konzultirati s liječnikom, a kada je vrijeme da se potraži medicinska pomoć? Najnovija saznanja o liječenju respiratornih infekcija za X-Lab analiziraju vodeći stručnjaci iz područja obiteljske medicine, dr. med. Anda Tomaš i mr. sc. Drago Paušek, dr. med., iz zagrebačke Ustanove za zdravstvenu skrb Audio
Aqua Maris, prvi sprejevi za nos dokazano bez mikroplastike!
Prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji RTL native tima i JGL-a, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content&Technology – C3 Croatia.
