Tena Sakar Vukić (37), influencerica i poduzetnica, postala je važan glas u Hrvatskoj kada je u pitanju mentalno zdravlje, posebno s obzirom na svoju dijagnozu bipolarnog poremećaja. U zemlji u kojoj je tema mentalnog zdravlja još uvijek često stigmatizirana i nedovoljno razumljena, Tena je jedna od rijetkih javnih osoba koja otvoreno i hrabro dijeli svoju priču, nastojeći rušiti predrasude i podići svijest o ovoj važnoj temi.
Bipolarni poremećaj, s kojim se Tena nosi, karakteriziraju ekstremne promjene raspoloženja – od maničnih epizoda visokog intenziteta do dubokih faza depresije. Kroz svoje iskustvo, Tena je u nekoliko navrata javno govorila o izazovima s kojima se suočava u svakodnevnom životu, kao i o važnosti razumijevanja i podrške koju osobe s mentalnim poteškoćama trebaju. Njena iskrena komunikacija s pratiteljima, bilo putem društvenih mreža ili medijskih intervjua, omogućila je mnogima da se povežu s njezinom pričom i prepoznaju vlastite poteškoće ili izazove u njoj.
Tena, hvala vam što ste pristali na ovaj intervju. Svjetski dan mentalnog zdravlja pruža priliku za osvještavanje važnosti mentalnog zdravlja. Možete li nam reći kada ste prvi put shvatili da nešto nije u redu s vašim mentalnim zdravljem i kako ste došli do dijagnoze bipolarnog poremećaja?
"Veliki je pomak da se i u Hrvatskoj počeo obilježavati Svjetski dan mentalnog zdravlja, jer to je još jedan korak prema destigmatizaciji. Osobno sam primijetila da nisam dobro već sa 19 godina, jer se nisam više mogla prepoznati kao osobu. Javljali su se čudni osjećaji i misli koje nisam dotad prepoznavala te sam imala neobjašnjivu potrebu za autodestrukcijom. Tada sam potražila pomoć u Centru za mentalno zdravlje mladih kod prof. Rudana."
Mentalne bolesti, uključujući bipolarni poremećaj, često su stigmatizirane u društvu. Jeste li se vi osobno suočile s takvom stigmom i ako jeste kako ste reagirali?
"Suočavala sam se najviše s neznanjem i neinformiranošću, što posljedično najčešće vuče za sobom i stigmu. U vlastitom paklu bolesti nisam imala kapaciteta uopće obraćati pažnju na to. Sama sam sebi bila najveći problem i, ako ćemo iskreno, stvarno me boljela briga što će itko reći. No, imala sam potporu majke i nekolicine prijatelja, pa je i to utjecalo na to da ignoriram ljude koji su me stigmatizirali."
Je li vaš javni govor o mentalnom zdravlju pomogao ljudima iz vaše okoline da bolje razumiju stanje u kojem se nalazite? Jesi li primijetila promjene u načinu na koji vas ljudi percipiraju?
"Moji javni istupi su svakako doprinijeli općoj destigmatizaciji, i to je najveća vrijednost mojeg javnog djelovanja. Mnogi ljudi su se kroz videosnimke koje snimam educirali i informirali o psihičkim bolestima i poremećajima, inspirirali se da potraže stručnu pomoć, osvijestili svoj problem mentalnog zdravlja, a vjerujem da su neki i promijenili svoje diskriminirajuće stavove prema osobama oboljelima od psihičkih poremećaja i bolesti."
Što mislite o medijskom prikazivanju mentalnih bolesti? Jesu li filmovi i serije u kojima se spominju mentalne bolesti vjerni prikazi stvarnog života s ovim stanjem ili mislite da doprinose stvaranju stereotipa?
"Medijsko prikazivanje mentalnih bolesti često je dvosjekli mač. S jedne strane, filmovi i serije su važni, ali jako je teško vjerno prikazati kako stvarno mentalni poremećaj ili bolesti izgledaju. No, izdvojila bih nekoliko filmova koji su mene stvarno dirnuli do kraja i koje bih preporučila da ljudi pogledaju, a to su francuski film "U potrazi za Bojanglesom", naš hrvatski film "Sigurno mjesto", i američki film s Katie Holmes, "Touched by Fire". Smatram da kvalitetan digitalni sadržaj, kao i filmovi i serije, ipak više pridonose destigmatizaciji nego stvaranju stereotipa i predrasuda."
Kako bi savjetovali nekoga tko se suočava s predrasudama zbog svoje dijagnoze? Kako ste vi uspjeli zadržati snagu i pozitivnost?
"Osobe koje pate od problema mentalnog zdravlja, a suočavaju se s predrasudama, stereotipima ili stigmatizacijom, jednostavno moraju sami sebi osvijestiti da oni nisu svoj mentalni poremećaj ili psihička bolest, već da su oni oni – Marko, Ivan, Petra, Marija – a ne ta bolest. Bolest je samo dio njih i ne određuje njihovu vrijednost. Oni su prije svega ljudi. Kada to osvijeste, puno manje će im biti bitno što govore ljudi oko njih, pa makar to bila i njihova obitelj. Moraju sebe i svoj problem staviti na prvo mjesto, potražiti stručnu pomoć, naći izvore relaksacije i stvari koje vole, vjerovati u sebe i nikada ne odustati od toga da teže živjeti lijep i ispunjen život."
Na koji način mislite da bi škole, radna mjesta ili javne institucije mogle pružiti bolju podršku ljudima koji imaju mentalne poteškoće? Jeste li ikada osjetili da ste zbog svog poremećaja imali ograničen pristup prilikama u životu?
"Kao što je uvedena nulta tolerancija prema nasilju u raznim ustanovama, pogotovo u školama, tako bi se trebala uvesti i nulta tolerancija prema stigmatizaciji. Jako je pohvalno što su mnoge škole uvele stručne timove za poslove psihologa, defektologa, logopeda i socijalnih pedagoga, jer to uvelike pridonosi prevenciji mentalnih bolesti i problema mentalnog zdravlja. Djeca već u školi mogu potražiti onaj prvi kontakt i stručnu pomoć pri problemu koji imaju. Smatram da bi Hrvatska država trebala staviti mentalno zdravlje mladih i prevenciju mentalnih bolesti kao jedan od glavnih prioriteta svog djelovanja, jer što imate mentalno zdravije ljude, imate i generalno zdraviju i zadovoljniju naciju."
Mnogim ljudima koji se bore s mentalnim bolestima najteže je priznati sebi i drugima da trebaju pomoć. Imate li neki savjet za one koji se boje napraviti prvi korak prema terapiji ili razgovoru s nekim stručnim?
"Svima koji se boje napraviti prvi korak prema traženju stručne pomoći, savjetujem da se obrate mjestima koja nisu službene institucije za stručnu pomoć. Znači, ako trebaju za početak samo savjet, a ne službenu dijagnozu, papir, nalaz, ne žele negdje biti “zapisani” i “obilježeni”, mogu se javiti u udruge koje će pokazati empatiju i dati onaj prvi savjet, odnosno, uputiti ih što dalje da naprave po pitanju svog mentalnog zdravlja."
POGLEDAJTE VIDEO: Tena Sakar Vukić za RTL o mentalnom zdravlju: 'Gledala u prazan zid i mislila sam da mi netko ubija dijete'
