Bandić ne želi da ga se više povezuje s projektom Cvjetni, ogradio se od njega u Skupštini i ponovio u intervjuu da on s tim nema veze. Kako to tumačite nakon tri godine natezanja s njim? Očito su računi došli na naplatu. Tri godine ignoriranja 55 tisuća potpisa, istraživanja javnog mnijenja koja su pokazala da se ne radi o javnom interesu, kao što je to tvrdio Bandić, eskaliralo je prosvjedima u Zagrebu, i on sada vidi da je to iznimno politički štetno za njega i pokušava se ograditi od onoga što je uporno zagovarao, krojio propise tako da bi nešto što je potpuno nezamislivo postalo moguće u Zagrebu. Rekao je da 87 posto građana živi u srednjem vijeku. Bio je glavni politički patron tog projekta, osobno je potpisao ugovor između Hoto Grupe i Grada Zagreba o 12 milijuna kuna za financiranje radova u Varšavskoj, Grad je postao investitor, sam od sebe zatražio je dozvole, i Grad to plaća. Gradonačelnik je sklopio ugovor s Hoto Grupom jer se radovi moraju izvršiti na javnoj površini.
Što će se dogoditi večeras? U 18 sati nikog neće biti u Poglavarstvu da vas vidi s koferima. To je jedan simboličan marš na Poglavarstvo. Sugeriramo mu da spakira kofere kao gradonačelnik, nemamo nikakvih ksenofobičnih namjera. Može živjeti tu, ali se politički delegitimirao da bi svom prijatelju išao na ruku. Moći će vidjeti iz medija koliko se građana okupilo i shvatiti poruku. Imamo dozvolu od policije. Molimo građane još jednom da donesu svoje kofere zbog vizualnog dojma. Nakon Varšavske idemo u Gajevu, tamo ćemo pjevati Mladenu Bajiću, pa onda idemo pred Poglavarstvo. On ne samo da ne sluša volju građana, nego ni jednoglasni zaključak Gradske skupštine po cijenu iznimne štete po proračun. Argumenata sociologa, prometnih stručnjaka, arhitekata, urbanista ima koliko hoćete. Ako se dozvoli raskopavanje, a projekt padne na Upravnom sudu, građani će platiti vraćanje Varšavske u prvobitno stanje.
Ima li u tome političke odgovornosti koja bi ga natjerala da ode zbog toga? Ako i dalje bude tvrdoglav i sam protiv svih, stvar će eskalirati još većim prosvjedom, i to neće biti politički povoljno po njega.
Ali, mandat mu traje do 2013. godine i ne mora se, za sada, previše time zamarati. Točno, ali postoje drugi mehanizmi, poput referenduma o smjenjivanju gradonačelnika. Doduše, uvjeti su iznimno strogi. Potrebno je da čak natpolovična većina građana izađe na njega da bi bio validan. No, to bi se uskoro moglo promijeniti zbog cijelog paketa izmjena zakonodavstva vezanog za referendum, a i pristupanje Hrvatske EU, i to mi ne izgleda kao nemoguća misija.
Ne tražimo EPH da stanu na našu stranu, nego da ne lažu i ne vrijeđaju. Jeste li zadovoljni prosvjedom u utorak? Odazivom, prije svega. Da. Policija je, kao i uvijek, konzervativno procijenila da je bilo 3.500 ljudi, a mi da je bilo sedam tisuća – cijela Varšavska, Cvjetni trg, prelijevalo se još u okolne ulice. Nažalost, nismo imali uvjete da nas svi čuju i vide binu. No, bili smo prisiljeni zbog policijskih zahtjeva i ovih neviđenih mjera sigurnosti na jedan mirni prosvjed. U Varšavsku se nije moglo ući i izaći, cijeli je prostor podijeljen na dva dijela, pa nam je bilo teže za organizirati.
Među brojnim transparentima u utorak našao se i jedan koji se zalaže za legalizaciju trave. Smeta li Vam što se 'prošvercala' i takva ideja na skup ili se slažete s njom? Mi se bavimo specifičnim temama. Nismo stranka i nemamo stav o cijelom nizu društvenih tema, pa ni o ovoj. Pravo je svakog građana da govori što misli i nosi transparente koje želi.
Kako komentirate naslov koji je osvanuo u Jutarnjem listu u ponedjeljak: 'Prosvjednici opet ometaju radove u Varšavskoj'? Postoji niz kolumnista u Jutarnjem koji su pozitivno ocijenili prosvjed i stali na našu stranu, ali postoji i dobar dio novinara koji su nas uporno diskreditirali, što je izgledalo kao organizirani poduhvat. Sjetimo se naslovnice Jutarnjeg s Uršom Raukar s navodnom ilegalnom garažom, što nema veze s istinom, i to se stavljalo u kontekst prosvjeda, a da ni prosvjed ni policijska intervencija nisu dobili prostor na naslovnici u veljači. Što se samog naslova u ponedjeljak tiče, mogu reći da je tada izašao i naslov 'Svi protiv gradnje na Cvjetnom trgu'. Nadamo se da se diskurs unutar EPH mijenja, ne u smislu da tražimo da stanu na našu stranu, nego da ne lažu i ne vrijeđaju.
Mnogima Željko Žutelija i Tomislav Horvatinčić začudno fizički sliče. Vama? Ja to ne bih komentirao. Ne želim to svoditi na personalnu konstelaciju. Ne prosvjedujemo protiv Horvatinčića. On ima pravo na svoj interes i želju da zaradi ekstraprofit na što većem broju stanova i poslovnih prostora. Naravno da nas je nazivao ružnim imenima i lagao, ali to je također njegovo pravo. Mi prosvjedujemo protiv vlasti koja pogoduje jednom poduzetniku i koja radi presedan, izvodeći financijske akrobacije i oslobađanje od PDV-a. Onda je jasno da je kriv Bandić, s apsolutnom kontrolom nad Skupštinom u vrijeme kad su mijenjali GUP. SDP se barem ispričao.
Dan Špicer sjedio je s prosvjednicima na pločniku, dok je predsjednik Skupštine Boris Šprem samo prošao i vidio što se događa. Je li to odraz postojanja tvrđih i mekših linija unutar SDP-a po ovom pitanju? Nije baš samo prošao, nego je porazgovarao s prosvjednicima. Ne želimo se gurati u politiku jer smo u zadnjih 20 godina postojanja vidjeli kojekakve vlasti. Naš posao je da kritiziramo vlast kada ona radi nauštrb građana i da građane mobiliziramo. Od nove Skupštine tražimo samo da nas štiti od samovolje gradonačelnika. Potpuno su odrezali financiranje 'zelenog telefona' koji je 16 godina funkcionirao. To je bio komunalni servis građana. Dobili smo opomenu pred ovrhu jer nam Grad pokušava retroaktivno naplatiti najam derutnog skladišta bez prozora po cijeni koja je šest puta veća od cijene po kvadratu uredskog prostora na istoj lokaciji, i to za nekoliko godina koliko smo ga koristili. Ključeve smo dobili od gradske uprave. Tražimo da se provjere ti ugovori o ustupanju prostorija, za koje oni lažno tvrde da smo koristili protupravno. Pročelnici su ondje otvarali izložbe, tako da nema govora da smo prostor koristili protupravno. Udrugu Pravo na grad pritišću na druge načine. Zahtijevamo od Skupštine da provede u djelo zaključke tematske Skupštine o prostornom planiranju kada se bude donosio novi GUP. U njemu treba zabraniti otvaranje novih garaža u strogom središtu grada. Garaže ispod HNK i Cvjetnog su sulude, dovlače sve te automobile u centar, guše ga i usporavaju javni prijevoz.
Ne prosvjedujemo protiv Horvatinčića. On ima pravo na svoj interes i želju da zaradi ekstraprofit na što većem broju stanova i poslovnih prostora. Naravno da nas je nazivao ružnim imenima i lagao, ali to je također njegovo pravo. Horvatinčić 'ne priznaje' Vašu peticiju zato što tvrdi da su je potpisivali većinom 'dotepenci' neupućeni u projekt, ali i zato što je pogrešno sročena, jer traži izjašnjavanje 'protiv devastacije Cvjetnog trga i Donjeg grada', a ne njegovog projekta. Kako odgovarate na to? Peticija je imala četiri zahtjeva na crvenim kartolinama, jasno se vidjelo što potpisuju. Druga stvar, zašto bi ljudi dolazili u Zagreb i potpisivali neku peticiju koja se ne tiče njihovog grada? Od Skupštine nikada nismo službeno dobili da se ne radi o toj brojci, tako da je njeno diskreditiranje suludo. Postoji i spin prema kojemu je to 'samo' 55 tisuća, dok ostali koji nisu potpisali jesu za projekt. To bi značilo da svi koji nisu izašli na izbore i glasali za Bandića da su protiv njega, pa on nema većinu. Neka naprave peticiju 'za' projekt, pa ćemo usporediti. Ne bi prikupili ni pet tisuća. Osim toga, relevantne tvrtke koje se bave istraživanjem javnog mnijenja utvrdile su da je velika većina građana protiv.
Horvatinčić ovih dana odbija komentirati prosvjed. To nije njegova uobičajena praksa, jer sve do sada je komentirao i svaki puta stvarao nove spinove. Izmišljao je udruge koje ga podržavaju, poput 'I mi imamo pravo na grad', koje su organizirale kontraprosvjede. Od tih mladih ljudi smo doznali da su im isplaćivane dnevnice, pa se od toga u konačnici odustalo. Ali, mislim da je ljudima sada prekipjelo da ih se tako podcjenjuje.
Mislite li da su svi koji su se pojavili u utorak bili protiv Horvatinčića? Dosta bijesa je bilo, čini se, upereno i protiv Mladena Bajića i njegove neaktivnosti. Manje protiv Bajića, više protiv Bandića i ministrice Matulović-Dropulić, koja je u IGH, a IGH je projektirao Cvjetni. Ne možemo vjerovati da je donesena pravna, a ne politička odluka u njenom Ministarstvu koje ga je odobrilo. Zbog toga smo sada na sudu.
Nije bilo spomena najčešće napadane osobe ovih dana – Jadranke Kosor. Čini mi se da i nije najčešće napadana jer je nedavno stupila na taj položaj. Prvenstveno smo optuživali Sanadera jer vjerujemo da je postojao prešutni dogovor između njega i Bandića, što se dokazivalo i preko ministrice Dropulić.
Mislite da nije nastavila Sanaderovu politiku? Na njoj je da sada to pokaže. Vjerujemo da institucije mogu – ukoliko im se otvori prostor, bez pritisaka – donijeti pravorijeke koji će zaustaviti radove. Predali smo niz relevantnih dokumenata i obavili niz razgovora s institucijama, te čekamo pravorijek. Ukoliko to ne bude tako, pokraj svih stručnih analiza, ja ne znam što će to drugo biti nego politička odluka za koju će biti odgovorna premijerka.
Je li Vam čudno što baš Bandić nije 'pao' u Vladinoj antikorupcijskoj borbi, za razliku od nekoliko drugih SDP-ovih gradonačelnika? Mislim da je postojao dogovor između Sanadera i Bandića, i toliko je bilo afera da se građani vjerojatno se ne mogu svih ni sjetiti. O nekima od njih mi pjevamo u našoj pjesmi i ne pozivamo Državno odvjetništvo da se oglasi u tim slučajevima, nego i drugim notornim slučajevima pogodovanja i korupcije. Smiješno je da se onda nama predbacuje da smo protiv pravne sigurnosti u ovoj zemlji i da ne damo čovjeku da radi.
Imate li Vi pravo rušiti Horvatinčićevu ogradu? U ponedjeljak su prosvjednici prvi puta nasrnuli na tuđu imovinu. Nama je bio plan da se desetak minuta lupa po ogradi i na taj način najavi prosvjed u utorak. No, onda je to izmaklo kontroli i skupina građana počela je gurati ogradu, ona je popustila, zaštitari su izašli van i spontano se sve to dogodilo. No, moram priznati da ne vidim nekakvo uništenje imovine.
Malo su ulubljene. Mogu se ispraviti. Zanimljivo je o tome na taj način razgovarati, a ne razgovarati o nasilju nad ovim gradom, i ulicom, i 12 milijuna kuna štete koje građani moraju platiti za uništenje njihove pješačke zone. Osim toga, cijelo vrijeme smo upozoravali da ne smije biti nikakvog nasilja. Ni prema zaštitarima, ni prema policajcima, ni uništenja imovine.
Moramo se sjetiti da nije Hoto grupa dobila dozvole, nego Grad Zagreb, sam od sebe. Zahtjev Skupštine da se radovi zaustave potpuno legitiman i ne pretpostavlja nikakvu pravnu posljedicu, te rizika od eventualne zbog Horvatinčićeve tužbe odštete nema. Ukoliko on postoji, onda odgovornost Bandića.Policijska ograda postavljena zbog prosvjeda oko gradilišta ostaje ili...? Bili smo prisiljeni prihvatiti zahtjeve policije i oko ograđivanja cijelog prostora, što je dosad neviđeno u Hrvatskoj, pa i oko policijske ograde između zaštitara i građana kako bi se izbjegli sukobi i nasilje prema zaštitarima. Ona zato ostaje do kraja prosvjeda. Ona ne znači da radovi mogu početi jer ona ne može zamijeniti građevinsku ogradu, nije sigurno.
Šprem je upozorio da bi Horvatinčić mogao tužiti Grad zbog izdavanja nevaljane dozvole u slučaju da izgubi upravni spor te da bi mogao naplatiti ogromnu odštetu. To treba uvjetno shvatiti jer se moramo sjetiti da nije Hoto grupa dobila dozvole, nego Grad Zagreb, sam od sebe. Stoga je zahtjev Skupštine da se radovi zaustave potpuno legitiman i ne pretpostavlja nikakvu pravnu posljedicu, te rizika od eventualne odštete nema. Ukoliko on postoji, onda odgovornost Bandića, koji je sklopio takav ugovor, nije samo politička, nego i kaznena zbog sklapanja štetnog ugovora. Zakonom je određeno do koje visine gradonačelnik može sklapati ugovore bez konzultiranja Skupštine.
Tvrdite da projekti Cvjetni i Ban centar, u kojima je investitor IGH, dijele sudbinu. Što to znači?Ban centar je loš, ali nije jednako loš. Tamo nema rušenja zaštićenih zgrada, nego je tamo rupa. Ne postoji cijeli blok, nego ovaj projekt zatvara taj blok. S druge strane, nema rampe za garažu na javnoj površini, a kamoli na pješačkoj zoni, što smatramo najštetnijim elementom Cvjetnog. Šteta nastaje zbog neprimjerenih sadržaja za centar grada koji privlače automobile u još jednu glomaznu garažu. Oni funkcioniraju kao spojene posude na način da im Grad izdaje dozvole, a u Ministarstvu graditeljstva ih se treba potvrditi. Ministrica graditeljstva je Dropulić, koja ima poveći broj dionica IGH. Ta dva projekta trebaju jedan drugi, imaju slične kupce i lokaciju, te se ne mogu graditi jedan bez drugoga, što se i vidi, s obzirom da je Ban centar trebao biti završen prije nekoliko godina.
Jedna od poznatijih akcija Vaše udruge je i dolazak s koferima pred Kulmerove dvore. Jeste li se začudili kad ste vidjeli vijest da je Todorićev 'hotel' pobudio zanimanje i austrijskih tužitelja zbog kredita kod Hypo banke? Mislim da to nije začuđujuće i vidjet ćemo kako će se razvijati. Mi smo tada pokušali odsjesti u dvorcu, s obzirom da je prodan Agrokoru kako bi postao javni prostor, hotel. Pokazali smo da građani tamo ne mogu jer je to privatna kuća. Najsmješnije je bilo objašnjenje glasnogovornika Agrokora, koji je tvrdio da je to hotel, ali da se ne može odsjesti u njemu jer nije izvršena kategorizacija i da će za nekoliko godina dobiti dozvole i znati koliko zvjezdica ima. Drugi povod za akciju bila je sumnja da je upravo zbog te parcele mijenjan GUP. Odlučeno je da na svim površinama zaštitnog zelenila – to je posebno zelenilo koje štiti od poplava i odrona, ono štiti nas, ne mi njega – od sada može graditi ako su te parcele s jednim vlasnikom veće od 15 tisuća kvadratnih metara. Zanimljivo, parcela Kulmerovih dvora je 15.050 ili 15.500, malo više od 15.000, a ne znamo za druge takve slučajeve na površinama zaštitnog zelenila. GUP je, unatoč našem prosvjedu, izmijenjen i krajem godine hotel je prenamijenjen u rezidencijalnu kuću.
Kako se financira Zelena akcija? Gotovo potpuno iz projekata koji pobjeđuju na natječajima u inozemstvu, ali i u Hrvatskoj. Povlačimo novac iz inozemstva i njime plaćamo poreze, ljude, proizvode i usluge. Radimo na cijelom teritoriju RH, instaliramo solarne korektore na škole i vrtiće.
Od čega Vi konkretno živite? Upravo od tih projekata i povremenih honorara na tim projektima. Od domaćih institucija bih izdvojio Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva, na čijem je natječaju pobijedila Zelena akcija. Do sada je Grad Zagreb bio jedan od financijera.
Za nevladine udruge se često govori da žive na državnoj sisi, a za Vas se priča da primate plaću od 10 tisuća kuna. Smiješno. U trogodišnjim izvještajima koje možete naći na stranicama Zelene akcije možete vidjeti kako se troši novac udruge. Postoje razne udruge i ne možemo ih sve stavljati u jedan koš. Ta predrasuda da su sve nevladine udruge paraziti na proračunu ne stoji. Mi novac izvana dovlačimo u Hrvatsku i djelujemo kao hrvatski izvoznici.
Koliko košta organizacija skupa održanog u utorak ili Vašeg marša na Poglavarstvo? Marš na Poglavarstvo ne košta ama baš ništa. Nosimo svoje kofere koje imamo doma, tiskat ćemo tekstove pjesama koje će neki printati i sami. Bina je u utorak koštala desetak tisuća kuna, što je u potpunosti pokriveno donacijama građana.
Jeste li ikada radili za nekog klasičnog poslodavca? Radio sam, ali nisam bio zaposlen putem ugovora o radu. Ugovora o djelu i studentskih ugovora je bilo. Moj status je još uvijek student. Zamrznuo sam studentska prava na trećoj godini Pravnog fakulteta, nakon čega sam bio savjetnik UN-a za okoliš za Europu. Onda sam se vratio, nakon tog jednog mandata, koji je bio počasni, upisao politologiju, koju završavam.
O izlijevanju nafte u Meksičkom zaljevu... Primjer nam je pokazao koliko se igramo s prirodom i koliko uza svu znanstvenu pomoć jedna svjetska velesila ne može riješiti takav problem, za koji je smatrala da se ne može ni dogoditi ili da se može riješiti u nekoliko dana. Toliko više brinu planovi nekih naftnih kompanija da se ide u bušenje na Arktiku. Ima jedna zgodna usporedba po kojoj je izlijevanje u Meksičkom zaljevu srčani udar koji se dogodio u bolnici. Da se tako nešto dogodi na Arktiku, to bi bio srčani udar koji vam se dogodi dva kilometra od bolnice, a nemate telefon. Brodovi tamo dijelom godine ne mogu ploviti zbog leda i nemirnog mora. Ovo je povod da se ozbiljno preispitaju dozvole Amerikancima za te planove.
O mogućnosti sličnog scenarija u Hrvatskoj... Jadransko more je vrlo zatvoren akvatorij. Definitivno je vrijeme za rigidniji nastup prema naftnim kompanijama. Kako uopće procijeniti štetu takvog izlijevanja? Budući da nismo imali takav incident, pitanje je kako bi naše službe reagirale. Mislim da je vrijeme da Vlada hitno preispita mjere sigurnosti. Veći nameti, naravno, ali kada se nešto tako desi, što nam vrijedi par milijuna kuna? Posljedice za turizam i uništenje ekosustava su daleko veće.
O Družba Adriji... Moramo razmotriti ekonomsku vrijednost projekta Družba Adria. Ako megatankeri krenu ulaziti u Jadransko more i ispuštati balastne vode i mikroorganizme koji ovdje nikada nisu bili i poremete ekološku ravnotežu Jadrana od kojeg mi živimo, s tim da se nekoliko puta povećava opasnost od havarija... Mi nismo spremni na taj rizik. Treba vidjeti je li transport nafte vredniji od poslovanja desetak hotela na moru.
O nevladinom sektoru u Hrvatskoj... Mislim da treba oprezno uzeti brojku od 30 tisuća udruga i uzeti u obzir da među njima ima udruga iz privatnih interesa. Nije isto kada imate udrugu obožavatelja nekog filma i udrugu koja se bavi općim dobrom, koje je definirano člankom 3. Ustava. Mi nemamo interes u Varšavskoj ili na Jadranskom moru.
O tome jesu li prosvjedi u Hrvatskoj, kako studentski tako i oni za opće dobro, jalov posao... Drago nam je da su studenti s nama, ali ovdje ima i radnika, i starih, i siromašnih, i bogatih, i navijača, rođenih u Zagrebu i izvan njega. Ovo je postalo simbol za cijelu Hrvatsku. Koliko dugo se može ignorirati građane? Imamo 55 tisuća potpisa, koliko je potrebno?
