Prihvaćenim zakonom, pravo na poticajne carinske i porezne mjere imat će svaki ulagač koji će uložiti najmanje četiri milijuna kuna, i to u novoosnovano poduzeće. Pritom će poduzeće koje uloži najmanje deset milijuna kuna u idućih deset godina plaćati porez na dobit od sedam posto, ako zaposli najmanje 30 djelatnika. Na veća ulaganja i veći broj zaposlenih, porez će se dodatno smanjiti na tri, pa čak i nula posto.
Pritom će država pomoći ulagačima dajući im za svakog zaposlenog jednokratnu pomoć od 15 tisuća kuna. Također, dat će im u zakup ili prodati nekretnine iz svog vlasništva pod povoljnim uvjetima. U tu svrhu u roku od četiri mjeseca trebala bi biti osnovana dva fonda - Fond nekretnina za poticanje ulaganja i Fond za poticanje otvaranja novih radnih mjesta.
Na poslijepodnevnoj sjednici, Dom je raspravljao i o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna. Kako bi se ubrzala privatizacija i spasila određena poduzeća koja unatoč velikim dugovima imaju šansu za opstanak, Vlada je predložila da Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) može raspolagati državnim potraživanjima u poduzećima koja su u državnom portfelju. Pritom HFP može otpisati ili reprogramirati ta potraživanja.
Smatramo, kazao je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, kako bi to bio velik poticaj da se u tim poduzećima spasi barem dio radnih mjesta. Radi se o otprilike 1.800 poduzeća, čije ukupne obveze iznose čak 49 milijardi kuna, a koja zapošljavaju oko 240 tisuća djelatnika, zaključio je Kuštrak.
Većina zastupnika ocijenila je to dobrim prijedlogom, no Ivan Šuker (Klub HDZ-a) ustvrdio je da se HFP-u daju "strahovito velike ovlasti". Pritom nije jasno, kazao je, da li te tražbine predstavljaju samo potraživanja proračuna, ili i mirovinskog te zdravstvenog fonda. Nejasno je, također, hoće li se dugovi otpisivati ili reprogramirati i onim poduzećima u kojima država ima i manjinske udjele, primjerice svega dva posto. O tom će se zakonu glasovati sutra, kada će se zastupnici izjašnjavati i o izmjenama Zakona o privatizaciji.
U nastavku sjednice Dom je bez rasprave jednoglasno prihvatio Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika, po kojemu i glavni državni rizničar, predstojnici ureda, ravnatelji vladinih agencija i direkcija, te ravnatelji zavoda koje imenuje Vlada također postaju dužnosnicima.
Sjednica Zastupničkog doma nastavljena je raspravom o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o područjima posebne državne skrbi.