Sunčan dan može nas navesti na maštanje o sladoledu, sunčanju i plažama, ali toplo vrijeme nas također može baciti u depresiju ili nas učiniti mrzovoljnima i nasilnima.
Primjerice, 1988. godine diljem SAD-u zablježeno je najtoplije ljeto ikad. Svi su pohrlili na plaže, struja se nenormalno trošila jer su svi koristili klima uređaje, a autoceste su bile prepune kolona automobila koji su pregorili.
No još se nešto događalo, piše BBC.
Osim rekordnih vrućina, rekordan broj nasilnih zločina je također zabilježen, točnije oko 1.56 milijuna ubojstava, silovanja, napada i oružanih pljački. Postoji li poveznica između vremena i nasilja?
Najranija istraživanja te povezanosti javila se u kasnom 19. stoljeću kada su postale dostupne i prva pouzdana statistička izvješća o kriminalu.
Prema jednoj analizi, zločini protiv ljudi bili su na vrhuncu u ljetnim mjesecima, dok su u zimskim aktualni bili zločini koji uključuju imovinu.
Tako izgleda dolazi do transformacije ponašanja pri čemu, primjerice, je vjerojatnije da ćemo trubiti drugima u prometu, ali i da je manje vjerojatno da ćemo pomoći nepoznatoj osobi kada je vruće.
Rekordni broj poziva policiji tokom toplinskog vala
Tijekom globalnoj toplinskog vala 2018. godine u Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježeno je rekordnih 999 poziva policiji. U nekim je područjima broj poziva porastao za 40 posto.
Naravno, za sve dosad navedeno mogu se pronaći i alternativna objašnjenja. No postoji mnoštvo znanstvenih istraživanja čiji su rezultati potvrdili korelaciju između tih faktora.
Jedno istraživanje u Grčkoj pokazalo je da se više od 30 posto od 137 prijavljenih ubojstava dogodilo na dane kada je prosječna temperatura bila viša od 25 stupnjeva Celzijevih.
Sličan obrazac zabilježen je u Tajvanu, SAD-u, Finskoj, Španjolskoj i drugim zemljama.
Ljetna revolucija
Pronađena je i veza između vremenskih uvjeta i društvenih pokreta. Analiza više od 7000 događaja u razdoblju od 36 godina pokazala je kako vjerojatnost da okupljanje ili prosvjed postanu nasilni raste s temperaturom.
Iako je jasno da se nepravde, zločini i drugi socijalni okidači mogu javiti tokom cijele godine, čini se da je vjerojatnije da ćemo reagirati na njih kada je toplo.
Jedno od očitih objašnjenja je da su vrućina i veliki udio vlage u zraku neugodni i da nam kolektivno kvare raspoloženje što može dovesti do škodljivog ponašanja. Visoke temperature su stresne i čine nas ljutitima i manje sretnima.
Kada je vruće, igrači američkog nogometa će biti agresivniji, novinari će koristiti više engativnog jezika pri izvještavanju, a za ljude općenito je vjerojatnije da će dati otkaz.
Vrućina mijenja biologiju mozga?
Postoje i neki dokazi da vremenski uvjeti mijenjaju biologiju našeg mozga, odnosno da postoji veza između temperature i otpuštanja određenih kemikalija, konkretno hormona sreće seratonina koji regulira osjećaj anksioznosti, sreće i općenitog raspoloženja.
Još jedna ideja kaže da vrućina povećava razinu testosterona što osobe čini agresivnijima. U SAD-u bilježi se 12 posto više slučajeva partnerskog nasilja, što uključuje seksualno, fizičko i emocionalno nasilje, u ljetnim mjesecima naspram zimskih.
Dokaz ili slučajnost?
Ponovno, mnoštvo je alternativnih objašnjenja. Važno je uzeti u obzir da se većina navedenih istraživanja bazira na korelacijama, odnosno povezanosti jednog faktora, temperature, s drugim, u ovom slučaju kriminalom. No to ne znači nužno da jedno izravno utječe na drugo.
Primjerice, u sunčanim mjesecima živimo u drugačijem svijetu, punom festivala na otvorenom s mnoštvom ljudi, pijenje alkohola tijekom dana je socijalno prihvatljivije i općenito smo u većoj mjeri aktivni.
Mogu li takve ljetne aktivnosti biti stvarni pokretači iza ponašanja tokom jakih vrućina?
Pandemij koronavirusa mogla bi pružiti odgovore na to pitanje, s obzirom na to da je zbog restrikcija većina aktivnosti i događaja otkazana. Pandemija je već pokazala koje su promjene moguće u drugim područjima, primjerice čistoća zraka, tako da postoji mogućnost da će otkriti postoji li zaista izravna veza između temperature, ljeta i nasilja, piše BBC.
