Čak i ako čovječanstvo sutra prestane ispuštati stakleničke plinove, Zemlja će se nastaviti zagrijavati u nadolazećim stoljećima, a razina oceana će rasti još više. To je zaključak novoobjavljenog kontroverznog istraživanja, prenosi Science Alert.
''Prema našim modelima, čovječanstvo je doseglo točku iza koje nema povratka kada se uzme u obzir zaustavljanje otapanja vječnog leda samo pomoću smanjenja emisije stakleničkih planova'', rekao je voditelj istraživanja i profesor emeritus Jorgen Randers sa sveučilišta BI Norwegian Business School.
''Ako želimo zaustaviti ovaj proces otapanja, moramo poduzeti dodatne korake, primjerice, izvući CO2 iz atmosfere i uskladištiti ga ispod zemlje'', dodao je Randers.
Klimatski model Randersa i njegovog kolege Ulricha Golukea projicira da bi se promjene mogle odviti u dvama scenarijima: trenutni prekid emisija i postupno smanjenje zagrijavanja planeta na nulu do 2100. godine.
U imaginarnom svijetu gdje bi zagađenje prestalo u sekundi, Zemlja bi se tijekom sljedećih 50 godina zagrijala na oko 2,3 stupnja iznad predinustrijskih razina, odnosno, više od zadanog cilja Pariškog sporazuma.
Zemljina površina danas je toplija za 1,5 stupanj Celzijev nego što je bila u 19. stoljeću kada je temperatura počela rasti. Prema njihovom modelu, Zemlja bi se 2150. godine ponovno počela zagrijavati kada bi se i prosječne temperature počele povećavati, a razina mora bi se podigla za tri metra što bi ugrozilo egzistenciju čovječanstva.
Mišljenja su podijeljena
Jedna od ključnih prekretnica u promjeni Zemljinog klimatskog sustava je ubrzano otapanje leda na Arktiku, uključujući i otapanje vječnog leda koji sadrži dvostruko više ugljika nego što ga ima u atmosferi. Povećana količina vodene pare također je jedan od čimbenika koji doprinosi efektu zagrijavanja.
Mišljenja znanstvene zajednice o ovoj studiji razlikuju se. Richard Betts sa sveučilišta Exeter rekao je da studija nije kredibilna reprezentacija klimatskog sustava, štoviše, ''suprotstavlja se većini etabliranih i opsežno evaluiranih klimatskih modela''.
Profesor klimatologije Mark Maslin iz Londona ukazao je na neke mane modela, a studiju je opisao kao misaoni eksperiment. ''Studija ipak upozorava na činjenicu da je smanjenje globalne emisije ugljika na nulu do 2050. godine samo početak naše borbe protiv klimatskih promjena'', rekao je Maslin.
Eksperimentalna tehnologija pokazala je da se izvlačenje ugljikovog dioksida iz atmosfere može postići i mehaničkim putem, primjerice sadnjom milijardi stabala kako je pokazala druga studija, ali to zasad nije na dovoljnoj razini kako bi se ozbiljno pristupilo problemu suzbijanja klimatskih promjena.
