Najvećoj mediteranskoj školjci prijeti masovno izumiranje, a iako se diljem Mediterana poduzima niz aktivnosti još uvijek nema mjera koje su pokazale dovoljno učinkovitima za osiguravanje opstanka periske.
Endem Mediterana, lijepa periska, lostura ili palastura, podsjetimo, zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode, a podliježe i strogoj zaštiti prema Direktivi o staništima EU te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije. Iznimno je osjetljiva na iznimna onečišćenja, mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki.
Što ubija periske, pitanje je na koje znanstvena zajednica i dalje traži odgovor
Posljednjih godina, međutim, populacija je pod visokim rizikom od izumiranja u cijelom Sredozemnom moru, a još uvijek se ne zna točno zašto. Naime, dosad su potvrđena dva uzročnika - parazit i bakterija, čijem širenju pogoduju morske struje. Parazit je otkriven uz španjolsku obalu prije četiri godine, a na dijelovima talijanske obale je kasnije otkriveno da periske ugibaju i od bakterije. Stručnjaci i stručnjakinje vjeruju da postoji barem još jedan primarni uzročnik, možda i više njih, koji nije otkriven. Ne treba zanemariti ni kombinaciju stresnih uvjeta uzrokovanu klimatskim promjenama.
Može narasti do 120 centimetara u visinu i živi pedesetak godina, a rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja. Njezina ekološka uloga je od iznimne važnosti jer filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Brojnim algama, spužvama, mnogočetinašima, mahovnjacima i ostalim beskralješnjacima pruža tvrdu podlogu za kolonizaciju u područjima mekog morskog dna i sudjeluje u hranidbenom lancu pa je na periskama često vidljivo veliko bogatstvo života šarenih organizama.
Da jedna takva vrsta koja je vrlo vrijedna ne samo za Jadran, nego za cijeli Mediteran nestaje naočigled, posebno teško pada znanstvenoj zajednici, koja je o tome govorila i apelirala za spas ovoga endema na nedavno održanom stručnom skupu "Proširenje ekološke mreže Natura 2000 na morska područja (sjeverozapadna obala otoka Krka, Riječki zaljev) s ciljem očuvanja staništa plemenite periske''. Neki strahuju da spasa možda i nema ili da je ostalo još samo nekoliko tjedana, ali svi upozoravaju da je zaista ostalo još malo vremena.
Što radi država dok umire plemenita periska?
Iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode i resornog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za RTL.hr su poručili da od ljeta prošle godine rade na utvrđivanju stanja i progresije zaraze populacija periski u hrvatskom dijelu Jadrana te na pripremi i provedbi mjera očuvanja: ''S ciljem ujednačavanja metodologije praćenja zaraze te utvrđivanja uzročnika iste, Ministarstvo je u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom definiralo Plan praćenja stanja i nadzor zaraze populacija periski u hrvatskom dijelu Jadrana''.
U praćenje stanja periski uključene su javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode te županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području kojim upravljaju, a od velike pomoći su i građani, između ostalog, i zahvaljujući akciji ''Jeste li ih vidjeli?'' koju provodi Zavod za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj.
Njome se poziva građane da dojave lokacije na kojima su opažene periske, kao i fotografije i informacije o prisutnosti uginulih i živih jedinki, a s ciljem praćenja stanja. Lokacije periski može se poslati na adresu vrste@mzoe.hr ili putem online obrasca za dojavljivanje kojem se može pristupiti putem poveznice na internetskim stranicama Zavoda, a obrazac je dostupan i putem QR koda na letku.
''U
samo nekoliko tjedana ove godine zaprimljeno je više od 400
dojava, koje i dalje stižu svakodnevno. Prostorni sloj s istim
podacima postavljen je na Bioportalu - web portalu
Informacijskog sustava zaštite prirode. Dojave stižu od strane
lokalnog stanovništva koje je blisko povezano sa morem, ljudi
koji su na odmoru pa čak i od stranih državljana na ljetovanju u
Hrvatskoj'', istaknuli su u resornom Ministarstvu.
S obzirom na to da je sve manji broj živih jedinki u moru,
smatraju da je ključno za opstanak vrste pronaći
potencijalno otporne jedinke koje bi se dalje mogle razmnožiti i
stvoriti prirodni ''imunitet''' pa je nužna pomoć javnosti u
identificiranju preživjelih jedinki, ali i prijetnji po njih.
U apelu predsjedniku Republike, premijeru i predsjedniku Sabora znanstvena zajednica pozvala je na angažman svih državnih resurse i da se preostale žive primjerke periski odmah stavi u karantenu i da se iz njih nastoji ostvariti intezivan uzgoj mlađi, kao što to čine u privatnom akvariju u Puli.
Iz Ministarstva okoliša na to kažu da je ''potencijalno otporne jedinke bolje ostaviti u svom prirodnom staništu, a kao temeljem prirodnog oporavka populacije, osobito je važno zaštiti ih od mogućeg antropogenog djelovanja. Mjera koja se provodi diljem Mediterana te i u Hrvatskoj, uz sudjelovanje znanstveno-stručne zajednice je postavljanje kolektora ličinki periski te fizička zaštita prikupljenih jedinki bilo od antropogenog djelovanja, bilo od prirodnih predatora, čime se povećava stopa preživljavanja ličinki. Dio tih ličinki vrlo će se vjerojatno premjestiti i u akvarije te pokušati uspostaviti uzgoj. U suradnji s Akvarijem u Puli izrađena je stručna podloga s opisom potrebnih uvjeta za držanje plemenite periske u karantenskim bazenima''.
Ističu da je ''u ovom trenutku potrebno usmjeriti aktivnosti na prikupljanje ličinki s kolektora i povećanja stope njihovog preživljavanja te zaštitu odraslih preživjelih jedinki u prirodi. Odluka o proširivanju karantenskih kapaciteta, tj. kapaciteta za mogući ex-situ uzgoj, bit će donesena nakon što vidimo uspješnost prikupljanja i preživljavanja ličinki, a u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom''.
Potraga za spasom periske se nastavlja
Ministarstvo je pripremilo, kažu, i projektni prijedlog za financiranje za in-situ i ex-situ aktivnosti za očuvanje periske, koji će se realizirati u periodu od 2020. do 2022. godine, a tu je i međunarodna suradnja na različitim razinama među stručno-znanstvenom zajednicom na Mediteranu i uglavnom je usmjerena na razmjenu i iskustva u mjerama očuvanja. Primjer je Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) koja okuplja međunarodnu skupinu za očuvanje periske s ciljem razmjene iskustava u njenom očuvanju u Mediteranu.
Potraga za mjerama koje bi se pokazale dovoljno učinkovitima za osiguravanje opstanka periske se nastavlja, a s obzirom na to da dolazi ipak hladnije vrijeme pa će se bolest sporije širiti, naime, pri nižim temperaturama jedinke ne ugibaju, ulovit ćemo u mrežu barem još malo vremena za spas lepezaste školjke djetinjstva. No umjesto njihova vađenja iz mora da se suše i umiru na suncu, njihovu ljepotu neka zabilježi "Plavo oko".
''Plavo oko'' je aplikacija Prirodoslovnog muzeja Rijeka namijenjena sustavnom bilježenju podataka o pojavama morskih organizmima i onečišćenja mora s ciljem povećanja znanja o moru i njegovoj učinkovitoj zaštiti.
Jedino očuvana priroda jamči budućnost života
Svatko tko boravi u prirodi, na kopnu ili na, i u moru, dok šeće,
planinari, roni, jedri ili pliva može dojaviti opažanje neobičnog
događaja koji ugrožava trenutno stanje okoliša. Prilikom susreta
s nepoznatom, zanimljivom ili potencijalno opasnom vrstom možete
doznati što ste vidjeli, da li je vrsta biljke ili životinje
zaštićena, rijetka ili opasna.
Prijavom na aplikaciju Plavo oko i popunjavanjem podataka Muzej
će dobiti informacije o vašem opažanju u prirodi, neobičnom
događanju ili snimljenoj vrsti uz morsku obalu, u ili na površini
mora. Istodobno, u najkraćem mogućem roku vi ćete dobiti povratnu
informaciju, doznati o kojoj se vrsti radi, njezinoj biologiji i
ekologiji kao i o rješenju problema, ako se radi o onečišćenju.
Jer - uvijek je važno iznova podsjetiti: jedino očuvana priroda
jamči budućnost života.