Znanstvenici i znanstvenice uputit će ovih dana apel predsjedniku Republike, premijeru i predsjedniku Sabora s ciljem da se angažira sve državne resurse i preostale žive primjerke periski odmah stavi u karantenu te da se iz njih nastoji ostvariti intezivan uzgoj mlađi.
Naime, na Krku i u akvatoriju oko otoka održana je višednevna manifestacija ''Krčko podmorje 2020.'' u sklopu koje je održan i stručni skup o recentnom pomoru plemenitih periski i ronilački pregled njihovih dosad poznatih postojećih staništa oko Krka.
''Pregled je, nažalost, jasno pokazao da je sasvim izvjesno da ako se odmah ne osmisli i realizira mjere spašavanja preostalih još uvijek živih primjeraka već do kraja godine možemo zauvijek izgubiti ovu vrstu jer s obzirom na to da je pomor proteklih mjeseci radikalno ubrzan, za spas periski preostali su ne mjeseci, već tjedni, ako ne i dani. Ako svi nadležni državni organi kao dosad ipak ne posvete dovoljno pažnje tom problemu i ne angažiraju dovoljno već sada raspoloživih resursa, vjerojatno ćemo moći već sljedeće godine postaviti prvi spomenik još jednoj zauvijek izgubljenoj vrsti'', upozorava Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner.
Da je problem akutan, jasno je i s obzirom na nedavno upozorenje iz svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF-a prema čijem su izvješću u proteklih pola stoljeća nestale dvije trećine svjetske populacije životinjskih vrsta, i to najvećim dijelom pod utjecajem štetnih aktivnosti čovjeka - klimatskih promjena i uništavanjem staništa, a nestankom pojedinih vrsta uvelike se narušava osjetljiva ravnoteža i opstojnost svakog, pa tako i podmorskog staništa.
Svjedočimo nestanku još jedne vrste
''Nažalost, nismo optimisti, jer u Republici Hrvatskoj teme zaštite prirode i okoliša i dalje zauzimaju sasvim sporedno mjesto, daleko iza svakodnevnih političkih prepucavanja i lažnog sjaja umjetnih zvjezdica svijeta zabave'', kaže Piršić.
Akvatorij oko Krka u ovom trenutku je ostao možda i jedini mikrolokalitet na svijetu na kojemu ima naznaka da bi pokoja iole brojnija kolonija živućih periski još uvijek mogla postojati, upozoreno je na skupu. I stoga valja ozbiljno shvatiti upozorenje Tatjane Bakran-Petricioli s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje je prenio i Ekovjesnik, da je za spas ove endemske vrste školjkaša čiji je pomor započeo 2016. godine, uz španjolske obale zapadnog Sredozemlja, možda već i prekasno.
''Nažalost, bojim se da svjedočimo nestanku jedne vrste što u povijesti ovog svijeta nije prvi i jedini takav slučaj, ali je i ''slučaj'' koji me i kao predstavnicu ljudske vrste i znanstvenicu, duboko žalosti pa i posramljuje'', kazala je, između ostalog, na skupu znanstveno-stručnom skupu "Proširenje ekolške mreže Natura 2000 na morska područja (sjeverozapadna obala otoka Krka, Riječki zaljev) s ciljem očuvanja staništa plemenite periske''.
'Zbog djelovanja ljudi morski okoliš je pod stresom'
Pomor najvjerojatnije uzrokuju dva patogena – parazit Haplosporidium Pinne i bakterije iz roda Mycobacterium – i to ponekad zasebno, a često i u kombinaciji. Bakran-Petricioli smatra da osim njih pomoru periski kumuje i činjenica da je ''zbog djelovanja ljudi morski okoliš u svojevrsnom stresu te je, na neki način, izgubio imunitet na pojavnosti ovakve vrste''.
Ona strahuje da oporavak periski možda više uopće nije moguć i jer - čak ako negdje još uvijek i postoji određeni broj živućih plemenitih periski, najvjerojatnije ih više nema u koncentraciji koja bi omogućila njihovo razmnožavanje, a koje se odvija izbacivanjem spolnih produkata u okolno more.
Zbog svega navedenog znanstvenici i znanstvenice će uputiti apel čelnim ljudima države, najavili su iz Eko Kvarnera, pozivajući se u očuvanju periski na napore akvatorija u Puli u kojem nastoje pridonijeti očuvanju najvećeg školjkaša Mediterana.
''Volimo ono što radimo i želimo dati naš doprinos, a u priču smo krenuli i ne znajući što nas sve čeka pa apeliramo za pomoć znanstvenika jer želimo mrijestiti periske i svako saznanje kako bi se to moglo bolje odraditi, dragocjena nam je informacija'', kazala je ranije za RTL voditeljica stručne službe privatnoga Akvarija Pula Aleksandra Bel Dajković, ali i upozorila: ''Ovo je skup sport – samo za hranjenje oko 1.000 eura mjesečno utrošimo bez računa rada radnika i svih instrumenata i stvari koje još moramo obaviti. Država bi se mogla više aktivirati, a neke privatne tvrtke su se uključile i nastoje pomoći''.
Bakran-Petricioli osvrnula se i na skupu na problem financija
istaknuvši: ''Apsurdna je spoznaja do koje znanstvena zajednica
dolazi da se za spas periski, kao u ostalom i mnogih drugih
ugroženih vrsta, novac danas može dobiti bez problema, ali i da
za njihovo proučavanje, u vrijeme kad je ono trebalo biti
činjeno, nikad nigdje nije bilo ni financijskih sredstava, niti
volje od tijela i institucija koje bi trebale financirati takve
radove. Sad smo, i to ne samo mi u Hrvatskoj, već u cijeloj
Europi i svijetu zapravo u situaciji da smo kao znanstvenici
pozvani pomoći, a mi ne znamo kome, a kamoli kako''.
Iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode i resornog
Ministarstva poručuju da rade na utvrđivanju stanja i
progresije zaraze populacija periski u hrvatskom dijelu Jadrana
te na pripremi i provedbi mjera očuvanja. Važan element u cijeloj
priči je suradnja s relevantnim znanstvenim i stručnim
institucijama, javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim
parkovima i parkovima prirode te pojedinim županijskim javnim
ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.
Endem Mediterana, lijepa periska, lostura ili palastura
U aktualnoj situaciji, ističu, nužno je identificirati lokacije s
periskama koje zaraza još nije zahvatila, kao i one u kojima su
još uvijek prisutne žive jedinke. Žive jedinke u zoni zaraze
predstavljaju potencijalno otporne jedinke, koje bi mogle biti
osnova za prirodnu obnovu populacije periski u Jadranskom
moru.
Podsjetimo, plemenita periska (Pinna nobilis),
podsjetimo, zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode i
podliježe strogoj zaštiti prema Direktivi o staništima EU te se
smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije.