To je ocjena hrvatske Vlade u Prijedlogu strategije i plana reforme sustava zdravstva i zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj, koji će se idućega tjedna naći pred saborskim zastupnicima.
Jedan od prioriteta reforme je financijska konsolidacija. Proračun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iznosi ove godine čak 12,8 milijardi kuna, no HZZO je opterećen dugom od 4,2 milijarde kuna, koji uzrokuje nelikvidnost cijelog sustava zdravstva.
To je, međutim, tek manji dio duga zdravstvenog sustava. Njegov je realan dug znatno veći jer su, stoji u prijedlogu stretegije, troškovi zdravstva "administrativno umjetno smanjeni", s obzirom na to da se računovodstveno ne prikazuju troškovi amortizacije.
Posljedica toga je nedostatno investicijsko održavanje, te značajno zastarjela oprema i propadanje kapitalnih vrijednosti, kao što su, primjerice, zgrade. Premda još nema detaljne analize tih dugova, oni se procjenjuju na desetke milijardi kuna.
Kako bi se zdravstvo financijski konsolidiralo, predlaže se reorganizacija sustava financiranja i plaćanja usluga. Sadašnji sustav financiranja većim se dijelom temelji na izdvajanju iz plaća, pa danas približno 1,2 milijuna osiguranika snosi troškove zdravstvene zaštite za oko 90 posto stanovnika. Ta nepovoljna struktura financiranja znatno opterećuje gospodarstvo, stoga treba smanjiti udio koji se financira iz plaća zaposlenika, a povećati udio iz proračuna, smatra Vlada. Prvi je korak već učinila smanjivši nedavno doprinose iz plaća za dva postotna boda (s devet na sedam).
Vlada, nadalje, smatra da bi se, uz osnovni nacionalni model osiguranja, trebali uvesti dodatni izvori financiranja, kao što su participacije bolesnika, te dopunska zdravstvena osiguranja.
Stoga treba odrediti standardni paket, ili košaricu, zdravstvenih usluga koji se osigurava svim građanima, dok bi se sve usluge iznad standarda financirale individualnim policama dopunskog osiguranja.
Treba, nadalje, ograničiti rast zdravstvenih troškova jer se, među ostalim, prekomjerno troše lijekovi, pa znatno rastu i troškovi za njih. Tako se godišnje na lijekove koji se financiraju preko HZZO-a potroši oko dvije milijarde kuna, a na listi lijekova koje plaća HZZO nalaze se mnogi koje ni bogatije zemlje nisu u stanju platiti, ističe se u prijedlogu.
Novi smjer zdravstvene politike
Osim reorganizacije sustava financiranja i ograničavanja rasta troškova zdravstva, osnovi su ciljevi reforme uvođenje planiranja i upravljanje sustavom, unaprjeđenje učinkovitosti i kvalitete u pružanju zdravstvenih usluga, te jačanje preventivne i primarne zdravstvene zaštite, ističe se u prijedlogu strategije.
Reforma je, stoji u prijedlogu, već počela uvođenjem nekoliko hitnih mjera, kao što su saniranje dugova u HZZO-u, provjera i donošenje nove liste lijekova, te početak rada na pilot-projektu "Novi smjer zdravstvene politike".
Reforma sustava zdravstva u velikoj će mjeri ovisiti upravo o rezultatima pilot-projekta "Novi smjer zdravstvene politike" koji će se provesti u Koprivničko-križevačkoj županiji, a koji se financira i sredstvima Svjetske banke. Naime, plan i procesi reforme mijenjat će se i nadopunjavati u skladu s rezultatima i iskustvima iz tog pilot-projekta.
Reformu zdravstvenog sustava treba provoditi vrlo oprezno, ističe Vlada u svom prijedlogu, jer je to jedan od najvećih gospodarskih sustava u zemlji, čiji udjel u brutto domaćem proizvodu (BDP) iznosi više od 9 posto. Stoga bi promjene u tom sustavu mogle značajno utjecati na makroekonomska kretanja u državi. Tim više što reforma zadire u sve dijelove zdravstvenog sustava, od restrukturiranja ustanova, preko financiranja i načina plaćanja i pružanja usluga.
Unatoč mnogim rizicima, dugotrajnosti i opsežnosti zahvata, reforma je zdravstva neophodna, ocjenjuje Vlada, jer alternative nema. Ako se reforma ne provede, produbit će se financijska kriza u zdravstvu, pri čemu će nastaviti slabjeti kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite, zaključuje Vlada.
