Umro je papa Franjo, prvi latinoamerički poglavar Rimokatoličke Crkve, u dobi od 88 godina, objavio je Vatikan u video izjavi u ponedjeljak. Ova tužna vijest označila je kraj 12-godišnjeg pontifikata, koji je bio obilježen napetostima, reformskim pokušajima i brojnim izazovima unutar Crkve. Papa Franjo preminuo je u Domu svete Marte, gdje je boravio posljednjih mjeseci zbog zdravstvenih problema.
'Vratio se Očevu domu'
U priopćenju objavljenom na Telegram kanalu Svete Stolice, kardinal Kevin Farrell izjavio je: "Jutros u 7:35 sati, rimski biskup Franjo vratio se u Očevu kuću. Cijeli njegov život bio je posvećen služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi." Franjo je posljednjih godina imao ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući hospitalizaciju u veljači ove godine zbog bronhitisa, a nekoliko puta je morao odgoditi papinske angažmane.
Kako se bira novi papa?
Nakon smrti ili ostavke pape, slijedi konklava u Sikstinskoj kapeli, gdje kardinali biraju novog poglavara Crkve. Iako svaki rimokatolik može biti izabran, tradicija nalaže da papa dolazi iz redova kardinala. U ovom trenutku, samo 138 kardinala, mlađih od 80 godina, ima pravo glasa. Ovaj broj je povećan prošle godine, kada je Franjo odlučio povećati broj glasača sa 120 na 138, čime je dodatno oblikovao tijelo koje će odlučivati o njegovu nasljedniku.
U posljednjim mjesecima, uslijed Franjinog narušenog zdravlja, počelo se spekulirati o potencijalnim nasljednicima, a mnogi su gledali prema određenim kardinalima koji bi mogli nastaviti njegov reformistički smjer ili, pak, donijeti promjene u drugačijem pravcu.
Potencijalni kandidati za papu
Među najizglednijim kandidatima za papu nalazi se nekoliko istaknutih kardinala, svaki s različitim pristupima i vizijama za budućnost Crkve:
Kardinal Pietro Parolin (70) Italija
Službeni vatikanski diplomat i trenutni državni tajnik Svete Stolice, Parolin je blizak suradnik pape Franje.
Njegovo iskustvo u diplomaciji, kao i sposobnost vođenja odnosa s vladama širom svijeta, čine ga izuzetno jakim kandidatom za papu. Parolin bi mogao nastaviti Franjinu reformsku ostavštinu uz veću dozu pragmatizma.
Kardinal Fridolin Ambongo Besungu (65) Kongo
Konzervativni kapucin i predsjednik Simpozija biskupskih konferencija Afrike, Ambongo je bio protiv neke od liberalnijih Franjinih odluka, uključujući blagoslov nevjenčanih i istospolnih parova.
Ako bude izabran, mogao bi označiti povratak Crkve ka konzervativnijim stavovima, posebno na afričkom kontinentu.
Kardinal Wim Eijk (71) Nizozemska
Poznati konzervativac koji se protivi Franjinom pristupu prema razvedenim i ponovno vjenčanim osobama, Eijk se protivi liberalizaciji crkvenih stavova. Njegovi stavovi o braku i obitelji čine ga mogućim nasljednikom koji bi mogao donijeti oštriji stav prema nekim kontroverznim pitanjima unutar Crkve.
Papa Benedikt XVI. imenovao ga je kardinalom 2012. godine, a njegova snažna konzervativna stajališta mogla bi ga učiniti ozbiljnim kandidatom za budućeg papu.
Kardinal Péter Erdő (72) Mađarska
Erdő je poznat po svojim konzervativnim stajalištima, osobito u pitanjima braka i prihvata izbjeglica. Protivi se praksi da rastavljeni i ponovno vjenčani katolici primaju svetu pričest, držeći se doktrinarnog uvjerenja o nerazrješivosti braka.
Njegova predanost tradiciji Crkve i kritike modernih trendova unutar Crkve mogla bi ga učiniti ozbiljnim kandidatom za papu u nastojanju da se zadrži čvrsta doktrina.
Kardinal Luis Antonio Tagle (67) Filipini
Tagle, poznat kao "azijski papa Franjo", poznat je po svom progresivnom stavu prema LGBT osobama i razvedenim katolicima.
Ako bude izabran, Tagle bi mogao postati prvi papa s azijskog kontinenta, što bi moglo označiti značajan korak u smjeru globalne Crkve. Kardinalom ga je proglasio papa Benedikt XVI. 2012. godine.
Kardinal Raymond Burke (76) SAD
Burke je jedan od najpoznatijih arhikonzervativaca u Crkvi, poznat po oštroj kritici Franjinih reformi. rođen u Wisconsinu, bivši nadbiskup St. Louisa poznat je kao zagovornik latinske mise i javni kritičar liberalnih stavova pape Franje.
Njegovi stavovi o euharistiji za razvedene osobe i LGBT pitanjima čine ga liderom u konzervativnom krilu Crkve.
Kardinal Mario Grech (67) Malta
Grech je poznat po umjerenom pristupu i pozivu na inkluzivnost, osobito prema onima koji su izopćeni iz Crkve zbog svojih seksualnih sklonosti ili bračnog statusa.
Kao umjereni nasljednik pape Franje, mogao bi nastaviti s dijalogom i reformama unutar Crkve.
Kardinal Matteo Zuppi (69) Italija
Matteo Zuppi, predsjednik Talijanske biskupske konferencije, rođen je u Rimu i služio je kao nadbiskup Bologne, što ga čini ključnim insajderom u Franjinom Vatikanu. Kao miljenik pape Franje, Zuppi je 2023. godine bio pozvan da izvrši visoko profiliranu mirovnu misiju u Ukrajini, gdje se sastao s predsjednikom Zelenskim.
Iste godine poslan je u Sjedinjene Države na susret s katoličkim predsjednikom Joeom Bidenom.
Papa Franjo imenovao je Zuppija kardinalom 2019. godine.
Budućnost Crkve u izazovnim vremenima
Iako je Franjin pontifikat bio obilježen izazovima i podjelama, njegov nasljednik će morati nositi naslijeđe koje uključuje reforme u vezi s moralnim pitanjima, ulogom žena u Crkvi, odnosima prema LGBT zajednici, te utjecajem Crkve na globalnu politiku. S obzirom na različite stavove i pristupe među kandidatima, budućnost Katoličke Crkve mogla bi biti oblikovana kroz daljnje reforme ili povratak konzervativnijim vrijednostima.
Kardinali će uskoro donijeti odluku o budućnosti Crkve i njezinu vođi, a rezultati tih odluka bit će ključni za oblikovanje smjera u kojem će Crkva krenuti u 21. stoljeću.
POGLEDAJTE VIDEO: 'Papu ćemo pamtiti po njegovoj poruci svijetu za mir, ujedinjenje…'
