ZAGREB - Nakon već zaboravljenih Sanaderovih deset "antirecesijskih" mjera donesenih u veljači prošle godine, među kojima su najveći "odjek" imali pozivi bankama da ne dižu kamate i maturantima da umjesto Europom putuju po Hrvatskoj, Kosoričina je Vlada u četvrtak državu iz banane odlučila izvlačiti dvjema mjerama, koje su usmjerene na potporu gospodarstvenicima aktivnim uključivanjem države u kreditiranje poduzeća.
Riječ je o modelu financiranja poslovnih projekata i jamstvenog fonda te o odluci o namjeri sudjelovanja u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju.
"Ovi su koraci okvir za poslove koje ćemo, vjerujem, uspješno završiti u ovoj godini, a većinu pokrenuti krajem ovog ili početkom slijedećeg mjeseca", kazala je premijerka najavljujući da će Vlada izići i s mjerama pomoći poduzećima u teškoćama pri čemu je spomenula tekstilnu industriju i građevinarstvo. Objasnila je da Vlada odlukom o namjeri sudjelovanja u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju uvodi novi, transparentniji i održiviji okvir kroz sudjelovanje države i privatnog sektora na zdravim tržišnim principima s ciljem vlasničkog restrukturiranja.
Odlukom o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak država se aktivno uključuje u poticanje kreditiranja poduzetništva s ciljem poticanja likvidnosti, a u suradnji Vlade, Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i poslovnih banaka.
Dva modela kako usmjeriti višak likvidnosti prema gospodarstvu
Razrađena su dva modela kojima bi se višak likvidnosti u bankovnom sustavu usmjerio prema gospodarstvu, poduzetnicima za novi razvojni i investicijski ciklus, naglasila je premijerka.
Njezin zamjenik, ministar financija Ivan Šuker, ističe kako je osnovna namjera poticanje kreditne aktivnosti i stvaranje stimulativnih uvjeta za gospodarski oporavak. "Vlada je u prošloj godini stvorila preduvjete da se država povoljno može zadužiti u inozemstvu. Tako u ovom trenutku banke imaju više od četiri milijarde kuna likvidnosti", kazao je Šuker podsjećajući da je i HNB spreman otpustiti određeni dio pričuve (smanjenjem stope obvezne pričuve), čime bi se ukupno osiguralo 10 milijardi kuna, a u suradnji s HBOR-om to bi se plasiralo gospodarstvu pod povoljnijim uvjetima.
Prvi model mjera za gospodarski oporavak i razvitak predviđa sudjelovanje HBOR-a i poslovnih banaka - od oslobođene likvidnosti dvije trećine bi se preko poslovnih banaka usmjerilo prema HBOR-u i njegovim programima, a jedna trećina bi išla bankama. HBOR bi radio aukcije za te kredite pri čemu bi sudjelovao sa 30 posto u tim kreditima, a sa 70 posto poslovne banke i tako bi se došlo i do nižih kamatnih stopa, kaže Šuker.
15 dana za razradu modela
"Želimo što prije ta sredstva usmjeriti hrvatskom gospodarstvu", rekao je dodajući da je rok za razradu modela 15 dana.
Drugi model iz mjera za gospodarski oporavak i razvitak je jamstveni fond za djelomično pokriće rizika novih plasmana banaka, a namijenjen je isključivo za razvojne, investicijske projekte.
Država bi donijela odluku o iznosu sredstava za jamstveni fond, HBOR bi imao jednom ili dva puta mjesečno aukcije, a država bi preuzimala 25 do 50 posto rizika, objasnio je Šuker. "Mjere su u potpunosti usklađene s regulativom EU i odnosile bi se samo na poduzeća koja do 30. srpnja 2008. nisu bile u teškoćama", dodao je.
Najavio je i da se kreće u detaljnu razradu tih mjera kako bi se s bankama dogovorila cijena kapitala, ciljana kamatna stopa, kako se želi u prvom modelu ispregovarati i da se dio sredstava može koristiti za reprogam dospjelih kredita, za plaćanje poreznih obveza.
Na svaku kunu privatnog kapitala dolazi kuna državnog kapitala
Vezano za fondove za gospodarsku suradnju, Šuker kaže kako bi na svaku kunu privatnog kapitala (investicijskih i fondova rizičnog kapitala) država dala svoju kunu. Država bi u osnivanju fondova sudjelovala do najviše milijardu kuna.
Ministar gospodarstva Đuro Popijač posebno ističe tri elementa - dostupnost novca i likvidnost, rizik koji u određenom dijelu na sebe preuzima država, te kamate koje će ovim instrumentarijem "sigurno doživjeti određene korekcije".
"Svi će ovi projekti biti zaštićeni od političkih i poslovnih kišobrana", rekao je Šuker poručujući da ni politika ne može odlučivati tko će dobiti kredit, a ni poslovne banke ne smiju time rješavati neke svoje rizične plasmane. "Na tim kišobranima posebno ćemo inzistirati", poručila je i premijerka Kosor.
