Sezona je pred vratima za jedno od najtraženijih zanimanja u državi. Kao i drugim zaposlenima u domaćim firmama, konobarima su u godinu dana u prosjeku plaće najviše rasle, (prema portalu MojPosao čak 28 posto). No, to i dalje ne znači da im je i život u prosjeku postao lakši, štoviše.
Iako već tri godine radi kao konobar u istom zagrebačkom kafiću i svake godine dobiva povišicu, rast cijena svih mogućih troškova Ivana Budimira je doveo u situaciju da unatoč većoj plaći teže živi. "Novac je izgubio svoju vrijednost. Kad je došao euro, sve je drastično poskupjelo. Nekad je bilo za 7.000 kuna, a sad za sve te obične stvari koje sam mogao platiti s tom plaćom, sad otprilike i tri tisuće eura nekad bude malo", kaže Budimir.
Podaci portala Mojposao kažu da je u prvom kvartalu ove godine prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila 1.474 eura neto, čak 16 % više nego lani. "I dalje kaskamo za prosjekom Europske unije, ali ono što nas može ohrabriti jest da prosječna plaća u Hrvatskoj raste većom brzinom nego u većini ostalih europskih zemalja", tumači Alen Mrvac, PR specijalist portala MojPosao.
'Stalno na dnu Unije'
Evo što kažu lanjski podaci. U 2024. prosječna plaća u Hrvatskoj bila je 1.350 eura, što je devet posto više nego godinu prije. Ako se usporedimo sa susjedima, Slovenci su lani imali prosječnu plaću od 1.675 eura, šest posto veću nego 2023. U Italiji je prosjek 1.740 eura, u Njemačkoj čak 2.750 eura, a u Austriji još viši 3.165. Bolji smo zato od Mađarske, gdje je lanjski prosjek 1.225 eura, u Rumunjskoj prosječna plaća jedva prelazi tisuću eura, ali je rasla najviše u odnosu na godinu prije, gotovo 14 posto. Bugari su jedini ispod tisuću eura prosjeka.
Bivši premijerski kandidat, ministar gospodarstva i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić kaže "mi smo stalno na dnu Unije". "Najrazvijenije zemlje imaju plaću preko četiri tisuće eura, sljedećih deset zemalja ima oko tri tisuće, a onda se mi najsiromašniji vrtimo tu negdje oko 1.500 eura", naglašava Jurčić.
Ili, kako pokazuju podaci na razini cijele Europe, još 2022. prosječna plaća bila je 1.700 eura, 2023. se popela na 1.900, da bi lani europski prosjek probio magičnih dvije tisuće eura.
Hrvatima treba prosječna plaća od 2000 eura
I tolika bi, ponavlja Jurčić već godinu dana, trebala biti i prosječna hrvatska plaća.
"Kad kažem prosječna plaća od dvije tisuće eura i uz neku dobru perspektivu, to ne znači da si vi možete priuštiti neke normalne uvjete za život u budućnosti, to znači kupnju stana, auta i osnovne potrebe koje trebaju familiji. Tako da je nama nos još uvijek ispod vode", kaže Jurčić.
Plaće u IT sektoru
Jedino je u IT sektoru prosječna plaća već sada oko dvije tisuće eura, 31 posto više od ostalih, ali je i tehnologija doživjela krizu. "Faktor punog zapošljavanja u IT-u gdje se smatralo da će sve prijeći u digitalno. Ipak ulazimo u jedan period stabilizacije. Moramo pratiti globalnu konkurentnost i davati takve plaće da nam kolege developeri i drugi IT stručnjaci ne rade taj posao za neke druge strane firme", kaže Ivan Bešlić, suosnivač IT tvrtke Sofascore.
Ne smijemo zaboraviti i da su recimo u Njemačkoj u dućanima cijene više manje iste, ako ne i niže kao kod nas, a plaće u prosjeku tisuću eura više. I zato je mnogima i dalje na pameti odlazak iz zemlje. "Ako vide da nemaju perspektivu, ako njegova plaća ovisi o hiru politike, o hiru lokalnog čelnika ili o nekoj kombinaciji, onda će uzeti te novce, ali će svejedno planirati odlazak negdje gdje ima perspektivu", zaključuje Jurčić.
Ima i još perspektiva. "Zaposlenost je najveća, nezaposlenost najniža. Blic inflaciju držimo na tri posto. Kreditni rejting govori sam po sebi i mislim da treba malo osjećaja za realnost", izjavio je danas premijer Andrej Plenković.
