Mnoštvo je iznenađujućih stvari oko Projekta Rhisotope. "Tamo gdje znanost susreće očuvanje vrsta" beskrajno je jednostavna krilatica projekta koji uključuje znanstvenike sa Sveučilišta Witwatersrand (WITS) u Johannesburgu i rusku državnu agenciju za nuklearnu energiju Rosatom.
O Rosatomu je više-manje poznato sve. O WITS-u puno manje, ali ipak, riječ je o akademskoj instituciji uključenoj u više od 50 projekata očuvanja prirode diljem Afrike. Projekt Rhisotope, pak, drugačiji je od apsolutno svega.
"Na djelu je tihi rat, a dobri momci u njemu gube. Recimo to najjednostavnijim riječima, mi gubimo tek nešto manje od 1000 životinja godišnje. Ovim tempom južnoafrički nosorog bit će na rubu istrebljenja za devet godina…. Južna Afrika je dom 90 posto nosoroga na svijetu. Mi smo zauzeli položaj i kažemo, neće više tako!", organizirani znanstvenici, stručnjaci i branitelji okoliša na svojim stranicama najavljuju svoj projekt.
Radioaktivna injekcija
Njihov projekt počiva na ideji da se u rog nosoroga uštrca mala količina radioaktivne tvari, dovoljno slabe radioaktivnosti da ne našteti zdravlju životinje, ali istodobno i dovoljno visoke radioaktivnosti koju bi bez greške otkrili nadzorni uređaji u lukama, aerodromima i uopće na carini.
Na ovaj način krijumčarima bi se apsolutno onemogućilo transportiranje rogova ubijenih životinja, naprosto bi svaki put bili otkriveni, bilo pri izvozu iz neke afričke zemlje, bilo pri uvozu u bilo koju zemlju svijeta.
A totalno onemogućavanje krijumčarenja značilo bi smrtni udarac biznisu koji ulazi u godišnju kvotu od 43 milijarde dolara koliko u svijetu organizirane kriminalne skupine zarade na trgovini divljim životinjama ili njihovim dijelovima.
Projekt je od sredine svibnja u eksperimentalnoj fazi, znanstvenici detaljno proučavaju kako se uopće tekućina, jednom uštrcana u rog, dalje širi po tom dijelu tijela nosoroga, inače sačinjenom od rožnate tvari poput dlaka ili nokta.
Reporteri Der Spiegela detalje su doznali izravno od onih koji provode prve eksperimente na nosorozima nazvanima Igor i Denver, još uvijek isključivo bez radioaktivne komponente buduće tvari za pretvaranje nosoroga u "radioaktivne nosoroge".
"To je vrlo neobičan poduhvat. Pokušat ćemo srušiti vrijednost rogova i istodobno otežati krijumčarenje", kazao je za Spiegel James Larkin s WITS-a.
Ujedinjena sveučilišta i nuklearne agencije od SAD-a do Rusije
Larkin prognozira da bi ova metoda trebala biti spremna do rujna. Ali, iz razgovora se otkriva da nisu sve organizacije za spašavanje ugroženih vrsta oduševljene Projektom Rhisotope. Pro Wildlife je priopćio da su njihovi stručnjaci godinama pokušavali spasiti nosoroge bojom i otrovom, ali im nije uspjelo. S druge strane, u ovoj organizaciji zabrinuti su zbog utjecaja radijacije i na životinje i na prirodu uopće.
Iz organizacije Robin de Bois ističu svoju bojazan da bi Rusija ovakvim angažmanom svog Rosatoma mogla pokušati jačati svoj utjecaj u Africi.
S druge strane, u projektu surađuju australska državna agencija za nuklearnu energiju ANSTO, Colorado State University iz SAD-a i južnoafrička agencija, također za nuklearnu energiju, Necsa.
Odakle takva zainteresiranost redom državnih agencija za suradnju bez obzira na blokovske podjele, iz članka se ne može razabrati. Opis misije Projekta Rhisotope je, pak, vrlo jasan.
"Jeste li znali da, bez obzira gdje se nalazite u svijetu, nosorozi utječu na vaš život?", tom zaraznom rečenicom počinje objašnjenje.
A u njemu se dalje otkriva da je krijumčarenje rogova nosoroga direktno povezano s četiri velika crna tržišta: oružje, droge, divlje životinje i krijumčarenje ljudi. Uz podatak o 43 milijarde dolara zarade samo na krijumčarenju divljih životinja ili njihovih dijelova, dolazi se do slike prvorazrednog sigurnosnog pitanja globalnih razmjera.
Tisuće ubijenih nosoroga
"Tamo gdje nađete elemente jednog od ovih crnih tržišta, uvijek ćete naći najmanje još jedan. Na život svake osobe na planetu barem u nekim trenucima života utječu droge, oružje ili zločini neke druge vrste", objašnjava se dalje na stranicama projekta.
Rogovi nosoroga diljem svijeta su traženi zbog mitova o nepostojećim ljekovitim svojstvima praha dobivenog njihovim mljevenjem ili, u drugim slučajevima, kao statusni simbol bogatstva i moći.
Kako se rogovi nabavljaju isključivo ubijanjem nosoroga, a tragično često i ljudi koji ih, kao i slonove i druge ugrožene vrste, pokušavaju zaštititi, riječ je o kriminalu koji ne preza pred ničim, o kompletnoj mreži nekih od najmoćnijih kriminalnih organizacija svijeta.
"Rogovi mogu kupiti oružje. Rogovi mogu kupiti drogu. Rogovi su (po jedinici mase) vredniji od zlata ili platine", objašnjava se zapravo valutna priroda rogova ubijenih životinja u svijetu međunarodnog kriminala najvišeg ranga.
O tome da je krijumčarenje rogovima nosoroga direktno povezano s bogatstvom svjedoči i to što je, tijekom globalne pandemijske krize 2020. godine, u Južnoafričkoj Republici pobijeno 33 posto manje nosoroga. Što se tiče Južnoafričke Republike, tijekom najgore godine, 2014., tamo je ubijeno više od 1200 nosoroga, od čega oko dvije trećine u Krugerovom nacionalnom parku.
Bitno niže brojke, ali svejedno dijelom pokolja u divljini, one su u Bocvani, Keniji, Namibiji, pa i Indiji…
Stotine ubijenih ljudi
Pokolj se ne zaustavlja na tim životinjama. Međunarodna federacija rendžera prošle godine je objavila da su, koliko je službeno poznato, od 2012. do 2018. krivolovci pobili 269 rendžera koji su štitili zaštićena prirodna područja. Uopće, 2010. godina bila je ona u kojoj se u Bocvani shvatilo da će se ti ljudi morati početi braniti "pucajući da ubiju", kako bi imali realne šanse preživjeti i pritom čuvati zaštićena područja.
Tako se procjenjuje da je od 2010. do 2015. samo u NP Kruger u JAR-u pobijeno najmanje 150 krivolovaca, odnosno čak 476 njih samo iz Mozambika, što je bila brojka s kojom je mozambički bivši predsjednik Joaquim Chissano izašao prije nekoliko godina.
2018. godine svjetsku slavu stekla je prva specijalno istrenirana u potpunosti ženska jedinica naoružanih čuvarica rezervata Phundundu u dolini Zambezija. Odjednom se područje od 300.000 kilometara četvornih, koje je ranije slovilo za lovno područje "na trofeje", pretvorilo u dom relativne sigurnosti 11.000 slonova.
O njima je snimljen i dramatičan dokumentarac, stekle su svjetsku popularnost, a o prirodi ovog posla govorilo je i to što se o njihovom treneru specijalnih vojnih vještina znalo samo to da je Australac koji se predstavlja imenom "Damien Mader".
Iz Projekta Rhisotope stoga navode i ovo:
"Mnogi dobri muškarci i žene izgubili su živote nastojeći zaštititi ove životinje. Posljednjih godina u borbu se uključila i tehnologija. Znanost je ta koja bi mogla promijeniti sve."
