Iako je umjetna inteligencija (Ai) posljednjih godina doživjela veliki uzlet te je sada prisutna u gotovo svim pa i novijim pametnim telefonima i računalima, uskoro bi se sve to moglo drastično promijeniti.
Ne mislimo samo na pojavu tzv. 'kvantnih računala', koja funkcioniraju na potpuno drugačiji način od standardnih računala, a umjesto nizova i bajtova (nula i jedinica) koriste tzv. 'kvantna stanja'. Iako su kvantna računala za sada iznimno skupa, te veličine ormara, očekuje se da će za dvadesetak godina za svoju cijenu i veličinu biti dostupna, ako ne pojedincima, onda svakako tvrtkama.
Kvantna računala su milijunima puta brža čak i od najbržih današnjih računala, a u nekim slučajevima, kada su u pitanju specifični matematički zadaci, u desetak minuta mogu doći do rješenja za koje bi 'normalnom' super računalu trebale ne godine, nego - desetljeća kontinuiranog rada.
Znanstvenici sada idu i korak dalje - uspjeli su povezati neurone iz ljudskog mozga, 'uzgojene' u laboratoriju, klasičnim čipovima. Čip 'Neuroplatform' tvrtke 'Final Spark' ima oko 10 tisuća živih stanica (moždanih organoida), spojenih na elektrode koje primaju i šalju električne impulse.
Same stanice su na tjelesnoj temperaturi i primaju hranjive tvari i vodu kako bi ostale žive. Ova vrsta 'biočipa' se također naziva 'wet-ware' (mokri hardver) u usporedbi s prethodnim 'hard-ware', računalnim uređajima od metala i plastike. Sličan projekt razvija i tvrtka iz Australije 'Cortical Labs', a njihov 'biočip' ima oko 800 tisuća stanica.
Znanstvenici se nadaju da će u narednim desetljećima ovakva 'bioračunala' postati svakodnevica te da će premostiti jaz između ljudskog mozga i računala te tako eliminirati potrebu za bilo kakvim unosom podataka od strane korisnika - komunikacija bi bila potpuno trenutna, a podaci bi također bili stalno prisutni, bilo u 'bioračunalu' bilo u ljudskom mozgu.
Za one koji misle da je ovo znanstvena fantastika, treba podsjetiti da se sredinom devedesetih znanstvenom fantastikom smatrala i ideja o naprednom računalu koje može sve i stane na dlan, dok danas većina ljudi to i to se zove pametni telefon.
POGLEDAJTE VIDEO: Umjetna inteligencija može kopirati tuđi glas. Što to znači za glazbu?