'BIORAČUNALA' /

Zaboravite umjetnu inteligenciju jer dolazi umjetni mozak: Čip sa živim stanicama treba i hraniti

Image
Foto: Profimedia/Ilustracija

Znanstvenici su otišli korak dalje i povezali neurone iz ljudskog mozga, 'uzgojene' u laboratoriju, klasičnim čipovima. Čip 'Neuroplatform' ima žive stanice, spojene na elektrode koje primaju i šalju električne impulse. Stanice su na tjelesnoj temperaturi i primaju hranjive tvari i vodu kako bi ostale žive

Ivan Trajković

15.6.2024.
10:00
Profimedia/Ilustracija
VOYO logo

Iako je umjetna inteligencija (Ai) posljednjih godina doživjela veliki uzlet te je sada prisutna u gotovo svim pa i novijim pametnim telefonima i računalima, uskoro bi se sve to moglo drastično promijeniti.

Ne mislimo samo na pojavu tzv. 'kvantnih računala', koja funkcioniraju na potpuno drugačiji način od standardnih računala, a umjesto nizova i bajtova (nula i jedinica) koriste tzv. 'kvantna stanja'. Iako su kvantna računala za sada iznimno skupa, te veličine ormara, očekuje se da će za dvadesetak godina za svoju cijenu i veličinu biti dostupna, ako ne pojedincima, onda svakako tvrtkama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kvantna računala su milijunima puta brža čak i od najbržih današnjih računala, a u nekim slučajevima, kada su u pitanju specifični matematički zadaci, u desetak minuta mogu doći do rješenja za koje bi 'normalnom' super računalu trebale ne godine, nego - desetljeća kontinuiranog rada.

Znanstvenici sada idu i korak dalje - uspjeli su povezati neurone iz ljudskog mozga, 'uzgojene' u laboratoriju, klasičnim čipovima. Čip 'Neuroplatform' tvrtke 'Final Spark' ima oko 10 tisuća živih stanica (moždanih organoida), spojenih na elektrode koje primaju i šalju električne impulse.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
OGROMNA POTRAŽNJA /

Umjetna inteligencija stigla u crkvu! Upoznajte virtualnog svećenika Justina, pomama za njim je ogromna

Image
OGROMNA POTRAŽNJA /

Umjetna inteligencija stigla u crkvu! Upoznajte virtualnog svećenika Justina, pomama za njim je ogromna

Same stanice su na tjelesnoj temperaturi i primaju hranjive tvari i vodu kako bi ostale žive. Ova vrsta 'biočipa' se također naziva 'wet-ware' (mokri hardver) u usporedbi s prethodnim 'hard-ware', računalnim uređajima od metala i plastike. Sličan projekt razvija i tvrtka iz Australije 'Cortical Labs', a njihov 'biočip' ima oko 800 tisuća stanica.

Znanstvenici se nadaju da će u narednim desetljećima ovakva 'bioračunala' postati svakodnevica te da će premostiti jaz između ljudskog mozga i računala te tako eliminirati potrebu za bilo kakvim unosom podataka od strane korisnika - komunikacija bi bila potpuno trenutna, a podaci bi također bili stalno prisutni, bilo u 'bioračunalu' bilo u ljudskom mozgu.

Za one koji misle da je ovo znanstvena fantastika, treba podsjetiti da se sredinom devedesetih znanstvenom fantastikom smatrala i ideja o naprednom računalu koje može sve i stane na dlan, dok danas većina ljudi to i to se zove pametni telefon.

POGLEDAJTE VIDEO: Umjetna inteligencija može kopirati tuđi glas. Što to znači za glazbu?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo