Čelnici Živog zida Ivan Vilibor Sinčić i Damjan Vucelić najavili su u četvrtak da će zbog zagrebačkog rotora gradonačelnika Milana Bandića prijaviti Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, Državnom odvjetništvu i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF).
Vucelić, koji je saborski zastupnik i vijećnik gradske četvrti Zagreb zapad na čijem području se gradio rotor, podsjetio je na konferenciji za novinare u Saboru da je još prije godinu dana upozoravao na moguće probleme oko gradnje rotora.
"U početku smo imali čestice uz rotor koje su bile procijenjene na oko 970 kuna po četvornome metru, kako je procijenio ovlašteni sudski procjenitelj Dino Brčić. Nakon što je postavljeno pitanje kako je moguće da je cijena tako niska, a Grad u isto vrijeme kupuje oranice udaljene kilometar zračne linije po triput većoj cijeni, novi sudski procjenitelj napravio je procjenu po kojoj je cijena preko noći narasla dvaput", rekao je Vucelić.
Tvrtka Rotor jug, koja je vlasnica tih parcela, umjesto četiri milijuna kuna trebala ih je platiti osam milijuna. "U sjeni gradnje rotora pogodovalo se toj privatnoj tvrtki Roberta Hagena, inače Norvežanina", kaže Vucelić.
"Rotor jug je gradnjom rotora dobio besplatno uređenje zemljišta, cijela parcela se nivelirala i navezla se nova zemlja te izgradila nova infrastruktura - od struje do plina. Pitanje je o čijem je trošku to napravljeno, a mi sumnjamo da je Bandić pogodovao toj privatnoj tvrtki", ističe Vucelić.
Stoga će Živi zid podnijeti prijavu Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa i Državnom odvjetništvu, a europarlamentarac Ivan Vilibor Sinčić predat će prijavu i OLAF-u.
"Tvrtka Rotor jug ima nula zaposlenih, a 49.000 kuna prihoda u prošloj godini. Samim time je sumnjivo tko je uopće pravi vlasnik tvrtke, na čiji trošak ona radi i tko će od toga zaraditi", pita Vucelić i dodaje kako je tim građevinskim parcelama sada porasla cijena, vjerojatno i dvostruko.
Sinčić je dodao da je projekt zagrebačkog rotora vrijedan 320 milijuna kuna, od čega su 222 milijuna iz europskih fondova, zbog čega će dokumentaciju proslijediti OLAF-u, ali i Europskom revizorskom sudu koji provjerava je li novac doista namjenski potrošen.
