Papa Franjo umro je u 89. godini, objavio je Vatikan na Uskrsni ponedjeljak. Nakon papine smrti, na snagu stupa niz Vatikanskih protokola. Drugo izdanje Ordo Exsequiarum Romani Pontificis uvodi nekoliko novih elemenata, uključujući kako se postupa s Papinim posmrtnim ostacima nakon smrti.
Konstatacija smrti odvija se u kapelici, a ne u prostoriji u kojoj je umro, a njegovo se tijelo odmah stavlja u lijes. Prema nadbiskupu Diegu Ravelliju, meštru apostolskog obreda, pokojni papa Franjo tražio je da se pogrebni obredi pojednostave i usredotoče na izražavanje vjere Crkve u uskrslo Tijelo Kristovo.
"Obnovljeni obred", rekao je nadbiskup Ravelli, "nastoji još više naglasiti da je sprovod rimskog prvosvećenika sprovod Kristova pastira i učenika, a ne moćne osobe ovoga svijeta".
Obred konstatacije smrti
Tiskovni ured Svete Stolice objavio je u ponedjeljak da će se obred konstatacije smrti i polaganja tijela pokojnog pape Franje u lijes održati večeras u 20 sati.
Ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Matteo Bruni rekao je novinarima da bi Papino tijelo moglo biti prebačeno u baziliku svetog Petra u srijedu ujutro, kako bi se vjernici molili pred njegovim posmrtnim ostacima.
"Prenošenje posmrtnih ostataka Svetog Oca u vatikansku baziliku, na štovanje svih vjernika, može se obaviti u srijedu ujutro, 23. travnja 2025., prema dogovoru koji će biti utvrđen i priopćen sutra, nakon prve Kongregacije kardinala", rekao je Bruni.
Gdje će papa biti pokopan?
Papa Franjo odlučio je biti pokopan u bazilici sv. Marije Velike, crkvi iz 5. stoljeća u srcu Rima u kojoj se već nalaze grobnice sedmorice papa. To je prvi puta da više od tri stoljeća da se ondje pokapa papa, a ne u kripti bazilike svetog Petra.
"Odmah iza skulpture Kraljice mira nalazi se jedno malo udubljenje, vrata koja vode u prostoriju gdje su bili pohranjeni svijećnjaci. Vidio sam to i pomislio: 'to je to mjesto'. "I tamo je pripremljeno grobno mjesto", rekao je španjolskom stručnjaku za Vatikan Javieru Martinezu-Brocalu u knjizi "Nasljednik" iz 2024.
Dan pogreba
Sprovod pape Franje odvijat će se prema stoljetnoj tradiciji, uz obrede koji će trajati nekoliko dana, uključujući izlaganje njegova tijela kako bi mu vjernici iz cijeloga svijeta mogli odati počast prije nego što bude pokopan.
Prema vatikanskom pravu, pogreb pape mora se održati u roku od devet dana, a sutra bi trebao biti objavljen točan dan.
Razdoblje bez papa
Nakon smrti pape nastupila je sedisvakancija - razdoblje bez Pape. Termin sedisvakancija dolazi od latinskog "sede vacante" (prazna stolica) i odnosi se na razdoblje u kojem je neka biskupska katedra upražnjena, odnosno u ovom slučaju papinska katedra u bazilici svetog Ivana Lateranskog, katedralnoj crkvi rimskog biskupa i "majci svih crkava".
U vrijeme sedisvakancije papinske se ovlasti ne prenose nikome. Crkvom upravlja Kardinalski zbor, ali s vrlo ograničenim ovlastima koje su propisane apostolskom konstitucijom "Universi Dominici Gregis" pape Ivana Pavla II. iz 1996. godine.
Nastupanjem sedisvakancije svim dužnosnicima vatikanske kurije osim trojice automatski prestaje mandat. Na dužnosti ostaju kardinal kamerlengo koji upravlja vatikanskom državom i imovinom u papinoj odsutnosti i zapravo je najvažniji vatikanski dostojanstvenik u tom prijelaznom razdoblju. Tu dužnost sada obnaša irski kardinal Kevin Farrell.
Zatim rimski vikar koji u Papino ime vodi rimsku biskupiju, talijanski kardinal Baldassare Reina, i Veliki penitencijar koji je zadužen za pitanja oprosta grijeha, talijanski kardinal Angelo De Donatis.
U vrijeme sedisvakancije mijenja se i grb Svete Stolice, odnosno iz njega se uklanja papinska tijara iznad prekriženih ključeva.
Izbor novog pape
Konstitucijom "Universi Dominici Gregis" propisano je da konklave na kojima će biti izabran novi Papa i čime završava "interregnum" smiju početi najranije 15 i najkasnije 20 dana od smrti ili odreknuća pape odnosno najranije 5. svibnja i najkasnije 10. svibnja.
Do tada će upravljanje Vatikanskom državom privremeno preuzeti kamerlengo, 77-godišnji irski kardinal Kevin Farrell.
Gotovo 600 godina ta tri tjedna sedisvakancije bila su rezervirana za žalovanje i oproštaj od preminulog pape te za njegov pogreb. Iznimka je bilo jedino iznenadno odreknuće Benedikta XVI.
U 20. i 21. stoljeću bilo je devet vatikanskih sedisvakancija i prosjeku su trajale 17 dana.
POGLEDAJTE VIDEO: Odmak od klerikalizma i u smrti: Papa Franjo bira drugačiji put
