Ni ove godine nismo izbjegli probleme s državnom maturom. Maturanti se žale: od nas se traži da znamo detalje i nebitne pojedinosti, na pripreme ispita potrošeni su i silni novci na "vanjske pružatelje usluge znanja", pa na muci maturanata profitiraju tek privatnici, dok školsko gradivo iz Hrvatskog jezika i književnosti ispada nedostatno za rješavanje testa iz tog predmeta.
Niti je ovo prva godina održavanja državne mature, niti se prvi put podigla ovakva buka oko ispitnih pitanja. Član našeg Stručnog tima, ravnatelj privatne gimnazije Zlatko Šešelj, pita se - zašto do sada već nije napravljena analiza prošlogodišnjih ispita kako bi se utvrdilo što je uspješno, a što neuspješno rješavano? Ili, ako jest, zašto nam ona nije predstavljena? "Na osnovi toga znali bismo gdje griješimo. Prijašnji ispiti trebali su nam poslužiti kao baza razgovara, i na temelju tih iskustava mogli smo raditi na poboljšavanju cijelog školskog sustava", kaže nam Šešelj ističući kako je i u njihovoj školi bilo reakcije na ispit iz državne mature, ali da one nisu bile toliko burne.
'Vrijeme je za reviziju školske literature'
Šešelj drži i kako je vrijeme za reviziju školske literature, vrijeme je za analizu toga jesu li njome pogođeni i ostvareni ciljevi i ideje koje se žele ostvariti tijekom školskog obrazovanja. Problematičnim drži i činjenicu da se hrvatski pravopis prečesto mijenja, da to rezultira nepismenim ljudima, a da je vještina komuniciranja ključna u današnje vrijeme.
"Našim učenicima sada predstavlja problem pisanje, jer su ga nove tehnologije potpuno iščašile, kao što je pisanje SMS-a. Ali to našim učenicima ne smije biti kriterij. Iako učenici to drže nebitnim, izuzetno je važno steći vještine u komuniciranju i to svakako nisam na njihovoj strani. Smatram da nam je porebno uozbiljenje cijelog sustava", kaže nam Šešelj.
'Tko bolje memorira sto pojmova u sekundi?'
Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimir Prelog komentirao je, pak, za Danas.hr kako su u ispitu iz Hrvatskog jezika korišteni dijelovi koji "ne provjeravaju znanje učenika nakon četverogodišnjeg školovanja". "Ispit se temelji na tome tko bolje memorira sto pojmova u sekundi", kaže nam Stić ističući kako se njegov zaključak temelji na osnovi prigovora od strane učenika koje je slušao čitavo popodne. "To prema mom mišljenju nije provjera znanja. Čini mi se da će učenici morati početi štrebati za ovu maturu, a to nije smisao obrazovanja".
Prošle godine su se, kaže na Stić, dosjetili kako će doskočiti tom problemu - prag za prolaznost snižen je na čak 22 posto. "Stvara se panika oko pitanja koja ni po čemu neće pridonijeti obrazovanju. Prolaznost je prošle godine bila velika, ali samo zbog niskog praga, a on je možda postavljen jednostavno uvidom u same rezultate. Ali pitam se kolika bi ona bila da je skala postavljena na 35 posto?", kaže nam Stić upozoravajući i kako učenici iz strukovnih škola zasigurno nisu mogli steći isto znanje iz Hrvatskog, Matematike i Engleskog kao i gimnazijalci koji imaju jaču satnicu iz tih predmeta.
Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
