Papa Franjo bio je prvi papa iz Latinske Amerike i preminuo je u 89. godini života u svojoj rezidenciji Casa Santa Marta.
Prema tradiciji, smrt pape potvrdili su ravnatelj Vatikanskog zdravstvenog odjela i kardinal komornik (camerlengo), Kevin Joseph Farrell.
Papino je tijelo preneseno u njegovu kapelicu gdje će se održati privatna ceremonija. Sprovod će biti skromniji od tradicionalnih, to je osobna Papina želja koju je iznio i u svojoj oporuci.
Položit će ga u jedan lijes
Njegovo tijelo položeno je u jedan lijes – u dosadašnjoj tradiciji papa se polagao u tri lijesa, donosi BBC.
Papa Franjo je još 2024. pojednostavio obred vlastitog pogreba. Ovog puta neće biti privatnog ispraćaja za kardinale, a javno izlaganje tijela održat će se u bazilici svetog Petra nakon procesije koju će predvoditi camerlengo.
Unutar crkve, tijelo pape ostat će u lijesu, koji neće biti izložen na povišenju.
Papa Franjo, kao i njegov prethodnik, bit će pokopan s predmetima koji simboliziraju njegov pontifikat i postignuća.
Među njima su:
- palij, liturgijsko ruho koje nose samo papa i metropolitski nadbiskupi
- rogito, dokument koji sažima najvažnije trenutke njegova pontifikata
- vrećice sa srebrnjacima, zlatnicima i bakrenjacima – brojčano prema godinama njegova pontifikata.
Grobnica u bazilici Svete Marije Velike
U intervjuu iz 2023., papa Franjo je otkrio da je za sebe već pripremio grobnicu u svojoj omiljenoj crkvi – Bazilici Svete Marije Velike.
Ta se bazilika nalazi u blizini glavnog željezničkog kolodvora Termini u Rimu. Iako se nalazi na talijanskom teritoriju, crkva se smatra dijelom teritorija Vatikana.
Obredi pogreba i ukopa trajat će između četiri i šest dana nakon papine smrti.
Nakon smrti pape, kardinal komornik zapečatio je njegov stan u Domu svete Marte, gdje je papa živio za vrijeme svog pontifikata.
Camerlengo je potom pred Kolegijem kardinala simbolično uništio Papin prsten, Ribarov prsten – koji se koristio za ovjeru službenih dokumenata, udarcem ceremonijalnog čekića.
Time počinje razdoblje sedisvakancije u kojem je Katolička crkva bez pape i priprema se za konklavu – zatvorenu skupštinu na kojoj kardinali biraju novog papu.
Što radi papa?
Papa je poglavar Katoličke Crkve i nasljednik svetog Petra. Katolici vjeruju da ga to izravno povezuje s Isusom Kristom, čime on postaje najviši duhovni autoritet za 1,4 milijarde vjernika.
Uz Sveto pismo, papina učenja oblikuju vjerovanja i praksu Crkve. Druge kršćanske denominacije, poput protestanata i pravoslavaca, ne priznaju njegov autoritet.
Unutar konklave
Kardinal, princ Crkve"p s crvenim šeširom, ima jednu od najsvetijih dužnosti: izabrati novog papu u konklavi.
Od 135 kardinala mlađih od 80 godina – koji imaju pravo glasa – čak 108 imenovao je upravo papa Franjo.
Time se povećava, ali ne jamči, vjerojatnost da će sljedeći papa dijeliti njegovo viđenje progresivnije i inkluzivnije Crkve.
Većina kardinala birača dolazi iz Europe (53). No središte Crkve sve se više premješta prema drugim kontinentima:
- Azija: 23 kardinala
- Latinska Amerika: 21
- Afrika: 18
- Sjeverna Amerika: 16
- Oceanija: 4
Nakon sprovoda, dekan Kardinalskog zbora, kardinal Giovanni Battista Re, ima između 15 i 20 dana da sazove kardinale u Rim.
Glasanje u Sikstinskoj kapeli
Tijekom konklave, kardinali borave u Domu svete Marte – zgradi s pet katova, 106 apartmana, 22 jednokrevetne sobe i jednim državnim apartmanom.
Papa Franjo je za života stanovao u apartmanu 201.
Kardinali će svakodnevno pješice ići ulicom Via delle Fondamenta do Sikstinske kapele, gdje će se održavati glasanja.
Tijekom konklave zabranjeni su svi kontakti s vanjskim svijetom.
Vjernici će se okupljati na Trgu svetog Petra i pratiti dim iz dimnjaka Sikstinske kapele – bijeli dim označava izbor novog pape.
Kako se bira papa?
Konklave su poznate po tajnosti. Jednom kada kardinali uđu u Sikstinsku kapelu, nema više komunikacije s vanjskim svijetom dok novi papa ne bude izabran.
Osobe kojima je dopušten pristup – poput liječnika, ispovjednika, ceremonijara, kuhara i čistača – obvezne su na potpunu šutnju.
BBC-jev novinar Davide Ghiglione rekao je: "Za razliku od svjetovnih izbora, kardinali nisu povezani s političkim strankama. Ne zna se što im je prioritet niti koje stavove će zastupati pri glasanju. Zato je cijeli proces pun intrige i neizvjesnosti."
Kapela s dvije peći
Kardinali glasaju jedan po jedan, redom po starješinstvu, ubacujući glasačke listiće u veliki srebrno-zlatni pehar.
Listići se stavljaju u srebrno-zlatni pehar
Na listiću piše: "Eligo in Summum Pontificem" (lat. „Biram za vrhovnog svećenika”).
Tri komornikova pomoćnika – tzv. skrutinatori – broje glasove i čitaju ih naglas. Zatim se svi listići povežu koncem i spale.
U kapeli se nalaze dvije peći.
Desna je za spaljivanje listića, a lijeva za stvaranje dima: crni dim znači da izbor nije uspio, bijeli dim da Crkva ima novog papu. Da ne bi bilo zabune, bijeli dim prati i zvonjava zvona.
Papa se bira dvotrećinskom većinom glasova.
Ako se ne izabere prvog dana, kardinali mogu glasati četiri puta dnevno. Ako nakon tri dana nema odluke, slijedi molitveni predah.
Nakon svakih sedam novih rundi bez ishoda, slijedi još jedan predah. Ako ni nakon 33 glasanja nema većine, bira se između dvojice s najviše glasova.
Konklave često traju nekoliko dana – najduža u povijesti trajala je dvije godine i devet mjeseci, od 1268. godine.
U 20. stoljeću prosječno su trajale tri dana. Najduža bila je 1922. i trajala je pet dana.
I papa Franjo i Benedikt XVI. izabrani su drugog dana konklave.
Kako papa bira ime?
Nakon izbora, novi papa mora formalno prihvatiti dužnost pred Kardinalskim zborom i izjaviti koje ime će nositi.
Papa Franjo rekao je 2013. da je ime uzeo u čast svetom Franji Asiškom, inspiriran svojim brazilskim prijateljem, kardinalom Claudiom Hummesom, koji mu je tada šapnuo: "Nemoj zaboraviti siromašne."
Više od 500 godina pape biraju simbolična imena, često nadahnuta prethodnicima.
10 najčešćih papinskih imena:
- Ivan (21 puta)
- Grgur (16)
- Benedikt (15)
- Klement (14)
- Inocent (13)
- Lav (13)
- Pio (12)
- Stjepan (9)
- Bonifacije (8)
- Urban (8)
Nakon što odabere ime, novi papa odlazi u "Sobu suza", mali prostor uz Sikstinsku kapelu, gdje prvi put oblači papinske haljine: bijelu sutanu, plašt zvan mozzetta i bijelu kapicu – zucchetto.
Soba je dobila ime po emocijama koje su preplavile mnoge pape u tom trenutku.
Odjeća koju tada odabere može poslati poruku o tome kako vidi svoju ulogu. Papa Franjo tada je odbio raskošni crveni plašt s hermelinom i odjenuo jednostavnu bijelu sutanu.
S balkona bazilike svetog Petra, kardinal protođakon tada objavljuje da je izabran novi papa.
Tradicionalna najava glasi:
„Annuntio vobis gaudium magnum… habemus papam!”
– „Naviještam vam veliku radost… imamo papu!”
Potom se novi papa prvi put obraća vjernicima iz cijelog svijeta okupljenima na Trgu sv. Petra.
POGLEDAJTE VIDEO Neće ga biti lako zamijeniti: Kreću spletke i lobiranja, a ovo su mogući nasljednici
