Neki čovjek je u Kini pojeo šišmiša, pa sad cijela planeta jede... probleme. Tako bi se nekako mogla opisati ova 2020-a ali s njom izgleda neće nestati i problemi. Već se strahuje da će i 2021. biti samo repriza 2020.
U Danskoj su početkom mjeseca otkrili da je mutirani koronavirus opet prešao sa životinja na ljude, ovaj put s kuna koje se uzgajaju zbog krzna. Kune su ondje zarazile 12 ljudi pa je vlada donijela odluku o najvećem životinjskom masakru ikada - likvidaciji 17 milijuna kuna tj. nerčeva od kojih se inače prave bunde.
Prošli tjedan slične vijesti o koronapozitivnim krznašima stigle i s farmi u Francuskoj, Grčkoj, Nizozemskoj i Švedskoj. A to bi moglo zakomplicirati ionako kompliciranu priču s cjepivima jer bi to značilo da za svaki mutirani virus moramo tražiti novo cjepivo.
Bunda od nerca i do 350 tisuća kuna
Mala životinjica, rođakinja kune, vlasnica je najskupljeg krzna
na svijetu. Jednu bundu od nerca platit ćete od deset pa do
vrtoglavih 350 tisuća kuna. Ali milijunski biznis brzo se
pretvorio korona žarište.
Nakon Danske, Švedske, Grčke i Nizozemske virus je otkriven
i na farmama nerčeva u Francuskoj. Pa je vlada naredila pomor
1000 krznaša na zapadu zemlje. Jedino u Danskoj je dosad
otkriveno da je korona prešla sa životinje na ljude.
"Mutirana verzija koronavirusa pronađena je kod nerčeva i kod
ljudi. Ovo je vrlo ozbiljna stvar te smo zbog toga odlučili
usmrtiti ukupnu populaciju nerčeva u Danskoj", izjavila je danska
premijerka Mette Frederiksen.
I tako su prije tri tjedna Danci naredili pomor 17 milijuna
nerčeva zbog 12 ljudi koji su se zarazili mutiranim virusom. Je
li taj potez bio opravdan provjerili smo u zagrebačkom zoološkom
vrtu.
Virus je nestao
"Nakon što je mutiran prešao na ljude svi su se prepali da će
nova mutirana verzija virusa poremetiti planove cjepivu koje bi
nas trebalo izvuci iz pandemije. Međutim niti je išta dokazano, u
međuvremenu je na nekim farmama virus nestao, umro je, što znači
da se pretjerano brzo reagiralo", kazala je za RTL Direkt
Ingeborg Bata, voditeljica veterinarske službe
zagrebačkog ZOO-a.
Drugim riječima, zasad nema razloga za paniku i strah da će nas
iduće godine nakon cjepiva opet neki novi mutirani koronavirus
napasti - a i ovih 12 osoba koje su bile pozitivne u Danskoj
imale su iznimno slabe simptome. Da je odluka o pomoru nerčeva
bila preuranjena smatra dobar dio javnosti u Danskoj, na noge su
se digli i farmeri koji su ovoga vikenda prosvjedovali diljem
zemlje.
Zbog pritiska je uslijedila ostavka ministra poljoprivrede.
"Želim da se jasno zna, pogriješili smo", ustvrdio je
Mogens Jensen, sada bivši danski ministar
poljoprivrede.
U cijelu se priču uključila i Europska komisija koja je također
ispitala kolika je prava opasnost prijenosa virusa na ljude.
Rizik je mali
"Analiza rizika pokazala je da vjerojatnost prijenosa virusa na
ljude niska. Također smo ustanovili da rizik prekogranične zaraze
s nerčeva na ljude je umjeren, dok je vjerojatnost da zaražena
životinja prenese virus drugoj životinji također niska", kazao je
Stefan de Keersmaecker, glasnogovornik ureda
Europske komisije za javno zdravstvo.
Unatoč tome, svaka zemlja Unije ima pravo sama donositi odluke o
suzbijanju eventualnih novih žarišta.
"Naša kuna je okej? Da za sada je", kazala je uz smijeh Ingeborg
Bata. "Imamo mjere među lovcima da se kontakt svede na
minimum."
U Hrvatskoj su, sukladno EU regulativi, od 2017. farme
krznenih životinja, ponajviše činčila i službeno ugašene. I u
ostatku Europske unije bit će zabranjene kroz narednih
pet godina, ako ih strah od korone ne ubije i prije.
