Američki predsjednik Donald Trump najavio je promjenu carinske politike, prije svega s ekonomijama s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit. Među njima je i Europska unija, s kojom ostvaruje oko 230 milijardi eura deficita.
Kad je riječ o Hrvatskoj, gotovo trećina izvoza u SAD odnosi se na farmaceutske proizvode, pa bi ta industrija bila na najvećem udaru, ističu iz Hrvatske udruge poslodavaca, piše Poslovni dnevnik.
EU na udaru i zbog vlastite Direktive
No, uz dodatne pritiske na konkurentnost EU povezane s potencijalnim carinskim ratom, i sama Unija stvara ih stalnim povećanjima regulatornih troškova.
U slučaju farmaceutike jedan od primjera za to je Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i prateća obveza uspostave tzv. sustava proširene odgovornosti proizvođača (EPR), piše Poslovni dnevnik.
Na posljedice te direktive ovih su dana upozorili iz Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u, pozivajući Vladu da se pridruži nizu zemalja Unije koje su tražile da se preispita "proporcionalnost i pravednost".
Tom se direktivom financijski trošak kvartalnog pročišćavanja i uklanjanja farmaceutskih ostataka prebacuje na farmaceutsku industriju.
Drugim riječima, od proizvođača se traži da preuzmu odgovornost za cijeli "životni ciklus" svojih proizvoda, ali u tom kontekstu prijepore u prvom redu izaziva raspodjela pratećih troškova.
Negativne posljednice
Prije izglasavanja Direktive, brojni su proizvođači kao i udruge upozoravale na probleme prilikom implementacije te regulative i njene negativne posljedice na dostupnost lijekova pacijentima u Europi.
"Osnovni prigovori na tekst Direktive odnosili su se na činjenicu da je Komisija navela kako su kozmetički i farmaceutski proizvodi odgovorni za 92 posto opterećenja mikropolutantima, bez pružanja ikakvih dokaza ili metodologije kojom se do navedenog izračuna došlo", pojašnjava Tamara Sušanj-Šulentić, viša direktorica komunikacija u Plivi za Poslovni dnevnik.
Koliki bi troškovi mogli proizaći iz EPR sheme na razini pojedinih kompanija zasad je teško reći, ali, Europska federacija udruga farmaceutske industrije upozorila je kako će oni biti mnogo veći nego što je Komisija procijenila.
Prve procjene troškova
Prema procjeni njemačke Agencije za okoliš, godišnji troškovi kvartarnog tretmana samo u Njemačkoj mogli kretati između 885 milijuna i 1,02 milijarde eura, što je čak četiri puta više od procjene Komisije.
"Farmaceutska industrija na razini Europe očekuje negativne posljedice s obzirom na nove, visoke troškove koje, radi reguliranog načina određivanja cijena lijekova nije moguće ugraditi u njihovu cijenu", napominje Sušanj-Šulentić.
"Godinama traje presija na cijene koje se kontinuirano smanjuju pa je nekim lijekovima u zadnjih deset godina cijena pala za više od 50 posto, a to utječe na kontinuirano smanjenje broja proizvođača farmaceutskih sirovina te povlačenje velikog broja lijekova", dodaju iz Plive.
Upitna proizvodnja ibuprofena, paracetamola?
Stav je industrije da su cijene generičkih lijekova već niske i ne trpe dodatno opterećenje. U takvim uvjetima ono bi za posljedicu moglo imati dodatno povlačenje određenih generičkih proizvoda s europskog tržišta koje je već uzdrmano nestašicama.
"To je posebno osjetljivo za lijekove s kritične liste lijekova EU-a poput paracetamola, ibuprofena, metformina, antibiotika te lijekova za liječenje kardiovaskularnih bolesti", ističu u Plivi.
U svakom slučaju, i u HUP Udruzi proizvođača lijekova nedavno su upozorili da, ako se ne revidira, Direktiva predstavlja "ozbiljnu prijetnju proizvodnji lijekova u Hrvatskoj, rizik za održivu opskrbu, povećanje troškova za zdravstveni sustav, kao i rizik za akutne pacijente, građane koji su kardiovaskularni bolesnici te pacijente s dijabetesom", piše Poslovni dnevnik.
POGLEDAJTE VIDEO: Mihael Furjan otkriva zašto Pliva više ne proizvodi desetak starih lijekova: 'Stvar je u cijeni'
