Europska komisija krajem siječnja je odobrila Paxlovid, a lijek se ubrzo našao u hrvatskim smjernicama za liječenje, ali samo na papiru. "Riječ je o lijeku koji je namijenjen liječenju odraslih bolesnika oboljelih od COVID-19, kojima nije potrebna terapija kisikom, međutim kod kojih postoji povećan rizik od razvoja teškog oblika ove bolesti. Riječ je o antivirusnom lijeku koji se primjenjuje kroz usta, no to nipošto ne znači da je to lijek koji je namijenjen kućnoj uporabi", kazala je Ivana Šipić Gavrilović, glasnogovornica Halmeda.
Zašto lijeka nema, hoće li se i kada nabavljati i je li istina da narudžbenica stoji nepotpisana na stolu Vilija Beroša, iz Ministarstva zdravstva za RTL nisu željeli komentirati. Za to vrijeme 14 država EU Paxlovid koristi, među njima i Njemačka. "Može ga se dobiti na recept liječnika u apotekama. Glavna ciljana populacija su rizične osobe kojima se taj lijek daje odmah po dijagnozi – dakle idealno je da ga prepiše liječnik opće prakse koji dijagnosticira bolest", kaže Luka Čičin-Šain, virusni imunolog iz centra za infektološka istraživanja Helmholtz.
Paxlovid imaju i Srbi i Slovenci. U Srbiji su potpisali ugovor prije 6 mjeseci i naručili 120 000 doza. "Tako da smo mi do sada već povukli i distribuirali 60.000 pakiranja za naše pacijente. Primjena lijeka je na nivou primarne zdravstvene zaštite i svi domovi zdravlja u Srbiji imaju lijek. Na taj način Srbija je pokazala koliko brine o svojim građanima", kazao je Mirsad Đerlek, državni tajnik srbijanskog ministarstva zdravstva.
Raste broj zaraženih i umrlih u odnosu na prošlu godinu
Lijek najčešće primaju rizični pacijenti s autoimunim bolestima ili s dijabetesom. "Svaki pacijent u Hrvatskoj ima pravo na cjelokupnu zdravstvenu zaštitu uključujući i sve potrebne lijekove koje su u smjernicama i protokolima za liječenje. Nedopustivo je da jedan Hrvat nema pravo na liječenje kakvo bi imao u drugoj državi", kazala je Jasna Karačić, predsjednica Hrvatska udruge za promicanje prava pacijenata.
U bolnicama je zbog korone više od 600 pacijenata, a raste broj zaraženih i umrlih u odnosu na prošlo ljeto. "Broj umrlih u Hrvatskoj je također veći u odnosu na prethodnu godinu. Najbolji neki pokazatelj koji bi ukazivao na težinu bolesti COVID u nekoj zemlji je višak smrtnosti. Kad gledamo neke zadnje podatke koji su objavljeni na EUROSTAT-u za lipanj ove godine, Hrvatska je negdje u sredini", kazala je Maja Ilić, epidemiologinja HZJZ-a.
Kada će ovaj lijek dobiti Hrvatska, još nije poznato.
