U Povjerenstvu koje bi trebalo pojasniti zbog čega je došlo do proboja nasipa kod Rajevog Sela zbog čega je došlo do velike štete u tom i okolnim mjestima, nalaze se dva domaća i pet međunarodnih stručnjaka.
Koordinator Povjerenstva je Dražen Kurečić, pomoćnik ministra za vodno gospodarstvo Ministarstva poljoprivrede, a u njemu se nalaze prof. dr. sc. Goran Gjetvaj, Pročelnik Katedre za temeljnu hidrotehniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Franjo Verić, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (u mirovini), prof. dr. sc. Laszlo Nagy, Predstojnik Zavoda za geotehniku Građevinskog fakulteta Tehničkog sveučilišta u Budimpešti, Mađarska, prof. dr. sc. Janko Logar, Katedra za mehaniku tla s laboratorijem Fakulteta za građevinarstvo i geodeziju Sveučilišta u Ljubljani, Slovenija, prof. dr. sc. Jens Christian Refsgaard, Odjel za hidrologiju Geološkog instituta Danske i Grenlanda, Danska, M.Sc. Per Sorensen, Voditelj obalnih istraživanja u Danskom obalnom centru, Danska te M.Sc. Klaas-Jan Douben, Specijalist hidrauličar, Brabantsedelta, Breda, Nizozemska.
Podsjetimo, nasip dug 210 kilometara najprije je puknuo u Rajevu Selu. Dionica od Gunje do Rajevog Sela rekonstruirana je 2010. i 2011. godine, a kako su propćile Hrvatske vode, vrijednost radova iznosila je oko 22,6 milijuna kuna. Mnogi se još i dan danas pitaju kako je moguće da je popustio najnoviji dio nasipa?
MUP: "Neutemeljene priče"
Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) opovrgnulo je napise u medijima o potkopavanju, pa čak i miniranju nasipa koji su se pojavili u nekim medijima, na forumima i blogovima.
Policija je tada priopćila da nije evidentirala takav događaj niti je koga uhitila, a prikupljanjem obavijesti od građana utvrđeno je da riječ o "neutemeljenim pričama".
Policijski službenici vukovarsko-srijemske Policijske uprave obavili su tada "obavijesni razgovor s muškom osobom te su utvrdili kako je sa skupinom njemu nepoznatih osoba 17. svibnja navečer na nasipu konzumirao alkohol i vodio neutemeljene razgovore".
Osim u Hrvatskoj, zanimljivo je da slična "teorija zavjere" kruži i BiH, a vezana je za popuštanje brane ispred Bijeljine čime je poplavljena Bijeljina i cijela Semberija.
Ilegalno ili legalno iskapanje šljunka?
Osim ove "priče" koju prati obilje dezinformacija, hrvatska javnost je mogla čuti i priču o ilegalnom iskapanju šljunka, odnosno da se puknuće nasipa u Rajevu Selu dogodilo zbog iskapanja šljunaka za izgradnju dionice autoceste Sredanci - most Sava.
U službenom prioćenju iz Hrvatskih autocesta navodi se da "šljunčani materijal koji je ugrađen u dionicu Sredanci-Svilaj nije ilegalno iskapan niti je iz nasipa kojeg su gradile Hrvatske vode 2011. godine".
Iz Hrvatskih voda izvijestili su kako je policija izuzela svu dokumentaciju vezanu za ojačanje nasipa kod Rajevog Sela, a neslužbeno je potvrđeno kako je riječ o mjerama koje je proveo Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kako je javila Hina.
Ako je pak riječ o legalnom, a ne ilegalnom iskapanju, netko je izvođačima dao koncesiju za taj posao i sve potrebne dozvole. U tom slučaju iznenađuje da je dozvola za iskapanje dana na lokaciji na kojoj je izgrađen nasip koji je cijelo to područje trebao štititi od poplava, a popustio je na svom prvom velikom testu.
Stručna ekspertiza proboja nasipa kod Rajevog Sela razotkrit će konačno istinu o pucanju nasipa na tom dijelu, a što se zaista dogodilo saznat ćemo 30. lipnja 2014. godine, kada ističe rok za izradu i dostavu ekspertize.