U pogonu kraj Varaždina izrađuju se ogromni gumeni komadi koji kad se spoje između tračnica postaju pružni prijelazi, no ti varaždinski stoje u skladištu već mjesecima, a na 1000 prijelaza u Hrvatskoj ugrađuju se njemački.
"HŽ infrastruktura je rekla da mi ne možemo dobiti natječaj zato jer mi nemamo dozvolu da se naš sustav može ugrađivati na pružnim prijelazima", kazala je Jovana Đurić, Telecor d.o.o.
A ugrađuje se u Srbiji, točnije na natječaju u Srbiji je dobila hrvatska tvrtka iako je tamo konkurirala ista njemačka tvrtka. Zašto? Bili su jeftiniji, no Hrvatskim željeznicama to nije bilo dovoljno.
"Sad da li je to protežiranje pojedinih proizvođača ili stvarno dozvola zbog sigurnosti prometa još uvijek nismo dobili mišljenje pravne službe HŽ-a", dodaje Đurić.
U Hrvatskoj je javna nabava ogroman biznis, godišnje se provede 25.000 postupaka u vrijednosti 30 milijardi kuna, to čini čak 12% hrvatskog BDP-a, a u Euriopskoj Uniji taj prosjek je još i veći i to čini čak 17 % BDP-Unije, brojne hrvatske tvrtke žale se vladi da gube u tim postupcima nauštrb stranih tvrtki.
"To je vrlo vrlo nezgodna stvar, ulaskom Hrvatske u EU svi članovi i članice EU, imaju pravo se javiti u javnoj nabavi u u javnoj nabavi naravno po kriterijima koji je se dobiva, vidjela sam da je bilo prigovora hrvatskih tvrtki, no međutim samo neka budu bolji i dobit će posao", poručila je ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.
Brojni direktori hrvatskih tvrtki koje smo danas kontaktirali u izradi ovog priloga, nisu htjeli stati pred kamere u strahu da će, ako progovore o ovome, na nekome idućem natječaju biti odbijeni.
