Krov bivšeg pogona Tvornice željezničkih vozila Gredelj, podignute 1894. godine, urušio se ove srijede. Smješten na tadašnjoj periferiji grada, sada je gotovo skriven između Autobusnog i Glavnog kolodvora. Strojarnički sklop koji zauzima površinu od 13 hektara grada napušten je od 2011. godine, a u vlasništvu Grada Zagreba od 2005. godine. Inicijalno se radionički kompleks sastojao od pogona za održavanje lokomotiva i vagona, tokarske radionice, kovačnice, ličionice, zgrade uprave, radničkog restorana i spremišta. Tijekom godina, tvornica je mijenjala ime, a ono po kojem je danas pamtimo, nosi od 1962. godine.
Tomislav Tomašević, aktualni gradonačelnik u predizbornoj kampanji kritizirao je planiranu rasprodaju gradske imovine. Poručio je tada, između ostalog, da Gredelj i bivšu Zagrepčanku valja revitalizirati, iskoristiti za javne, stambene i komercijalne sadržaje te razvoj grada. U intervjuu u siječnju rekao je da će Gredelj postati novi centar Zagreba.
"O tome kako će on izgledati, treba provesti raspravu prilikom izrade urbanističkog plana uređenja: kakav će biti omjer javne i privatne namjene, u kojim etapama će se odvijati gradnja. Ako budemo čekali da sve krene u paketu, bojim se da će previše vremena proći do prve realizacije", kazao je Tomašević.
Zagrepčanka
"Jedino oko Zagrepčanke se može razmotriti prodaja, imajući u vidu teško stanje gradskih financija, no to nije realno u 2022. godini i zato nije stavljeno u proračun", kazao je tom prilikom Tomašević.
Međutim, ako je suditi prema pisanju Jutarnjeg lista iz svibnja ove godine, Tomašević kompleks bivše mesne industrije Zagrepčanka ipak planira pretvoriti u nešto što bi se kolokvijalno moglo nazvati "grad za mlade". Bio bi to prvi veliki građevinski projekt u njegovom mandatu. U izrađenoj studiji predlaže se nekoliko rješenja za prostor koji se proteže na 100 tisuća kvadrata u Heinzelovoj ulici. Na prostoru bivše klaonice u Heinzelovoj, koja je izgrađena prema ideji berlinskog arhitekta u periodu od 1929. do 1932. godine, spominje se stambena zona s poslovnom i javnom namjenom zaštićenih građevina industrijske baštine, stanovi za mlade s mogućnošću jeftinog i dugoročnog najma, otvoreni javni park, kulturni centar, tržnica…
Podsjetimo, poduzeće je 2001. godine završilo u stečaju, a tada ju je otkupio bivši gradonačelnik Milan Bandić. Ondje je trenutno 70-ak najmoprimaca koji održavaju unajmljene dijelove, dok ovi gradski - propadaju.
Sveučilišna bolnica
Nedosanjani san, između ostalih, još uvijek je Sveučilišna bolnica u Blatu za koju je kamen temeljac položen u svibnju 1985. godine, a izgradnja je prekinuta 1992. godine. Po složenosti, opsegu i načinu izvođenja bila je jedan od najvećih projekata u Zagrebu i Hrvatskoj, a sada je samo podsjetnik na ono što je moglo biti, a nije. Sredstva za njezinu izgradnju prikupljali su građani koji su i zbog famozne bolnice dva puta izlazili na referendume 1982. i 1987. godine. Premijer Andrej Plenković i pokojni gradonačelnik Milan Bandić 2019. godine potpisali su Okvirni sporazum o suradnji na pripremi projekta "Izgradnja nacionalne dječje bolnice" u sklopu Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.-2020. što je nakon mnogo vremena označilo i da se stvari pomiču s mrtve točke.
Jednom kada san napokon postane stvarnost, bolnica će u sto tisuća kvadrata imati 535 bolnička kreveta i 257 njih za dnevnu skrb, a 68 mjesta na intenzivnoj jedinici. Prema pisanju Jutarnjeg lista, smjestit će se u Blatu i 11 operacijskih sala, a svoje mjesto imat će i rodilje. S vremenom bi se ondje trebale premjestiti i Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj, Kukuljevićeva, pedijatrija i ginekologija KBC-a Sestre milosrdnice te KB-a Merkur. Milijunski iznosi subvencionirani su iz kapitala bespovratne pomoći EU, a 15 posto iz proračuna Republike Hrvatske.
Početak gradnje očekuje se 2025. godine, a bolnica bi s radom trebala započeti u proljeće 2028. godine. Živi bili pa vidjeli!
Paromlin
Ako je vjerovati riječima gradonačelnika Tomislava Tomaševića iz svibnja ove godine zaživjeti bi trebao i zagrebački Paromlin. U dokumentu Ureda za strategijsko planiranje 2013. godine nazivaju ga jednim od najvažnijih spomenika industrijske arhitekture.
"Prvi put najavljujem projekt Paromlin koji će biti jedna od naših najvećih društvenih investicija. Umjesto prodaje zemljišta u Paromlinu će biti centralna gradska knjižnica otvorenog skandinavskog tipa. Bit će to multifunkcionalni društveno-kulturno-obrazovni centar Zagreba na prostoru industrijske baštine", rekao uoči obilježavanja godine dana od dolaska na vlast.
Gradnja Paromlina, smještenog između "Lisinskog" i Glavnog kolodvora, započela je 1863. godine prema nacrtima arhitekta Janka Jambrišaka, a s vremenom su se nadograđivali kompleksi. Paromlin je i preživio tri požara, a od posljednjeg koji je izbio 1988. godine nije se uspio oporaviti. Prije devet godina urušio se i južni zid mlinskog bloka. U međuvremenu su postojali i brojni planovi za Paromlin. Od onog da se u njega smjesti Muzej suvremene umjetnosti do višenamjenskog kulturnog centra, a po novome i centralna knjižnica skandinavskog tipa.
Blok Badel
Zagrebački gradonačelnik u siječnju je objavio da je poništena odluka o Bloku Kvatrić, odnosno Badel. Naime, podsjetio je na osnivanje trgovačkog društva Blok Kvatrić d.o.o. 2020. godine u čiji je temeljni kapital uneseno zemljište vrijedno oko 155 milijuna kuna. Kasniji plan bio je raspisati javni poziv za traženje investitora koji bi dokapitalizirao društvo te preuzeo 51 posto upravljačkih prava "Ovo je bio otvoren put za pogodovanje privatnom investitoru i davanje u ruke zemljišta od javnog interesa", napisao je.
Tada je poručio da treba donijeti urbanistički plan uređenja, definirati koliko će biti javnih, a koliko komercijalnih sadržaja, a nakon toga odlučiti o poslovnom modelu i na transparentan način pronaći investitora.
