Ukupna financijska imovina građana iznosi više od 90 milijardi eura i svoje smo račune lani podebljali za dvije milijarde eura. Samo u bankama čuvamo gotovo 40 milijardi, ali istina je da je nešto i dalje "u madracu" - i to nevjerojatnih 500 milijuna eura.
Čini se da dobar dio ljudi ima novaca za ulaganje, ali u što staviti vreću novca?
Teško da će ijedan stručnjak otvoreno sugerirati u što ugnijezditi svoje jaje i biti siguran da će se oploditi, osim da ne idu sva u istu košaru. Ipak postoje trendovi koji barem otkrivaju u što u Hrvatskoj vjerujemo da će nam donijeti zaradu.
Ulaganje je ozbiljna matematika, nije za one labavih živaca jer svako može biti rizično i ponekad doživjeti "potop". U razgovoru s više stručnjaka na pojedinim područjima, donosimo pregled što se može očekivati kad se ulaže u nekretnine ili pak u zlato, dionice, kriptovalute...
Financijski stručnjak Niko Maričić kaže da nekretnine posljednjih deset godina imaju snažan rast cijena i da se svakome tko je uložio u nekretnine "nema što zamjeriti".
Hrvati vole nekretnine
"Hrvati najviše vole nekretnine i kod ulaganja, one su nam nekako broj 1. Pritom ne bih rekao da je glavni razlog investicijski, nego jednostavno Hrvati vole posjedovati nekretninu, vole da je investicija 'opipljiva'. Mnogi vjeruju da će im kroz aprecijaciju vrijednosti dugoročno donijeti zaradu, čak i ako se ne odluče za najam te imovine", kaže Maričić.
Prema njegovim riječima, iako su nekretnine omiljeni investicijski alat, značajan broj vlasništva u Hrvatskoj – procjenjuje se, oko 400 tisuća objekata, a u Zagrebu, primjerice, oko 60 tisuća neiskorištenih nekretnina – ostaje neaktivno i u jako lošem stanju.
Samo u Zagrebu je 50.000 neaktivnih nekretnina, u zemlji čak 400.000 - pokazuju to brojila HEP-a
Čak i ako se iznajmljuju, priča oko nekretnina nije jednostavna.
Cijene nekretnina rasle u 10 godina
"Ljudi ne razumiju aspekt rente, odnosno fiksnog prinosa koji nekretnina ostvaruje kad je u upotrebi i rasta vrijednosti nekretnine. Posljednjih 10 godina cijene nekretnina u Zagrebu i Dalmaciji su rasle i tko je štedio kroz ulaganja u nekretnine, dobro je prošao. Međutim, to je i dalje značajno lošiji prinos od prinosa na dioničkom tržištu. Naime, treba uzeti u obzir ono što se često ne ističe kod nekretnina - pitanje likvidnosti. Da trebate novac, nekretninu ne biste mogli likvidirati (prodati, op.a.) u dva dana. Da biste je prodali, treba vrijeme, a i morali biste spuštati cijenu da biste je prodali brže", kaže naš sugovornik.
Tu je i onaj problem da vlasnici često precjenjuju nekretninu i misle da vrijedi više, a tek kad je pokušaju prodati, suoče se s hladnim tušem. "Pa je prodaju po cijeni 20 do 30 posto nižoj nego što misle da vrijedi", kaže Maričić.
A po pitanju cijena i kretanja, ovako stvari stoje: Državni zavod za statistiku objavio je kako je cijena stanova u trećem tromjesečju 2024. godine bila za čak 12,3 posto viša nego u isto vrijeme 2023., novi stanovi porasli su cijenom za 4,4 posto, dok su cijene starih nekretnina porasle za snažnih 13,5 posto.
Stanovi u Zagrebu 7,7 posto skuplji, na jadranu 15,9 posto
Kada se statistika pogleda detaljnije, otkriva da su cijene stanova u Zagrebu potkraj prošle godine (treće tromjesečne) bile za 7,7 posto više nego godinu dana prije, a na Jadranu su porasle za 15,9 posto.
Sličan trend snažnog rasta bio je i godinu ranije. Prema podacima koje smo dobili od Hrvatske gospodarske komore (HGK), prosječna cijena stana u Hrvatskoj u 2023. godini bila je 2004 eura po četvornom metru. Godinu prije toga (2022.) prosjek je bio 1832 eura po kvadratu.
Također, prosječna cijena kvadrata u Zagrebu u 2022. godini bila je 2007 eura, dok je već godinu kasnije bila 2280 eura.
Iako je statistika varljiva i u nju ulazi i cijena stana u Slavonskom Brodu, u Zagrebu, Rovinju i Dubrovniku, ipak ugrubo pokazuje smjer kretanja pa to potvrđuje tezu Nike Maričića da se onom, koji je uložio u nekretnine posljednjih 10 godina, "nema što zamjeriti".
Nedavno je i Dubravko Ranilović, vlasnik jedne od najdugovječnijih agencija za nekretnine "Kastel" i predsjednik strukovnog udruženja pri HGK u podcastu net.hr-a "Ideje na stolu" rekao da su nekretnine postale sredstvo ulaganja čak i ako se s njima ništa ne događa, odnosno čak ako u njima nitko ne živi, niti se daju u najam.
"Ne treba na njima biti ni prihoda, samo da se stavio novac u nekretnine, smatra se da će ljudi dobiti za to više nego da novac stave u banku i da će ljude zaštitit od inflacije i to je dostatan motiv. Istovremeno je došlo do polarizacije i onima koji nemaju, zaista je teško doći do svoje nekretnine", rekao nam je nedavno Ranilović.
Rekao je i da nikad ne treba nekome sugerirati u što uložiti novac, pa tako i u nekretnine, ali je naglasio da se s nekretninama "ipak nikad neće pogriješiti".
"Ali nekretnina je prije svega mjesto stanovanja i rada. Ako uložite u nju, sačuvat ćete vrijednost ulaganja", rekao je.
Porez za 'oživljavanje' praznih nekretnina
No kod nekretnina treba imati na umu i ovo: S novom godinom došao je porez na nekretnine koji će plaćati svi koji imaju kuću ili stan u kojem se ne stanuje. Cilj je "upogoniti" prazne nekretnine i staviti ih na tržište jer nam se događa paradoks - da je oko 400.000 nekretnina u Hrvatskoj izvan pogona, a da na tržištu nema dovoljno nekretnina pa cijene luduju.
Porez će biti sličan dosadašnjem porezu na kuće za odmor, a jedinice lokalne samouprave moraju do kraja veljače odlučiti koliki će porez biti u njihovim zonama.
Na pitanje, hoće li porez biti dovoljan motiv da netko možda promisli o ulaganju u drugu ili treću nekretninu i da radije novac usmjeri u nešto drugo, Ranilović nam je ranije rekao da to ljude ipak neće odvratiti od nekretnina te da će vjerojatno i dalje gledati na njih kao na dobar način ulaganja.
Zlato sve zanimljivije za investiranje
No sve dinamičnije je i tržište zlata pa je tako Saša Ivanović iz Centra zlata za danas.hr otkrio kakvi su prinosi na investicijom zlatu.
"Do prije 12-ak godina investiranje u zlato nije bilo isplativo zbog PDV-a. No, njegovim ukidanjem, razlika između kupovne i prodajne cijene investicijskog zlata postala je minimalna, što ga čini privlačnim ulagačkim instrumentom, slično dionicama. Prosječna godišnja stopa rasta cijene zlata posljednjih godina iznosi 8 do 9 posto, a u proteklih je dvadeset godina prosjek godišnjeg porasta bio 11 posto. Ako gledamo prošlu godinu tko je početkom godine uložio, sada na zlatu ima 41 posto zarade", istaknuo je Ivanović.
Saša Ivanović, osnivač i direktor Centra Zlata
Istina je da se na zlatu ponekad može i izgubiti, kad mu cijena padne, i to treba jasno naglasiti. Ali ovaj prilično novi oblik ulaganja pokazuje trend rasta pa je, prema njegovoj gruboj procjeni, lani prodano više od 350 milijuna eura zlata. Kao prednost ulaganja naveo je da se ono može laku unovčiti. Logika je jednostavna - zlato je zlato i u Hrvatskoj i u SAD-u, Bangladešu ili Australiji. Na pitanje, koliko se moglo zaraditi na zlatu ako se kupilo prije pet godina, odgovorio je: "Oko 70 posto."
Zlato kao štednja za mirovinu
Inače, kilogram zlata trenutačno je oko 84.000 eura.
Ivanović je rekao da mnogi štede u zlatu umjesto u treći mirovinski stup, da nema neke posebne kategorije koja "voli" zlato, da su to i studenti i umirovljenici. Mnogi kupuju polugice od jednog grama zlata i pomalo skupljaju svoju zalihu za crne dane. Pojasnio je i što utječe na formiranje cijene.
"Malo veći rast cijene zlata krenuo je 2018. kada se očekivala kriza, ušli smo zatim u koronu kada je prvi put znatnije skočila cijena. I opet je to bilo zbog nesigurnosti koja je zavladala. Sljedeći moment rasta bila je invazija na Ukrajinu. Ipak, cijena posljednjih godina najviše raste zbog potražnje centralnih banaka koje se žele distancirati od američkog dolara - žele smanjiti devizne rezerve u američkim dolarima tako da kupuju zlato. Zlato je čak prije dvije godine premašilo eure kao deviznu rezervu. Znači, postala je druga rezervna, rekao bih, čak valuta u svijetu", rekao nam je Ivanović.
Inače, do 10.000 eura, zlato se može kupiti gotovinom, nakon toga, a prema Zakonu o sprječavanju pranja novca, kupoprodaja mora ići preko računa i mora se provjeriti porijeklo novca.
Na cijenu zlata prije svega utječu globalni vanjski faktori i veliki događaji kao što su ratovi. Ali i trgovinski ratovi - koje de facto najavljuje novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump - snažno utječu na cijenu ovog plemenitog metala.
Povijesna cijena zlata
Saša Ivanović kaže da je cijena zlata od Trumpove pobjede u veljači opet probila povijesni vrhunac te trenutačno iznosi 2860 dolara po unci ili čak 7 posto više nego prije samo 30 dana i nevjerojatnih 48 posto više nego prije godinu dana.
Zbog Trumpovih poteza pojavio se i strah od recesije, što se osjeti i na investicijskim tržištima, a Ivanović ističe da je zlato kroz povijest bilo način čuvanja kapitala u nesigurnim vremenima.
"Da i institucionalni investitori preferiraju držati zlato u vlastitoj blizini, pokazuje činjenica da je J.P. Morgan, jedna od najvećih banaka na svijetu, odlučila povući svoje zlato iz Europe i pohraniti ga u New Yorku, zbog straha od uvođenja carina na inozemnu imovinu. Ova četiri milijarde dolara vrijedna transakcija predstavlja najveći prijenos zlata u zadnjih nekoliko desetljeća", ističe Ivanović. Zaključno, procjenjuje da bi cijena zlata i dalje trebala rasti, prema nekim prognozama, čak vrlo snažno.
Na zlato se ne plaća renta ili kamata
Financijski stručnjak Niko Maričić o zlatu također kaže da je dobar način zaštite portfelja.
"I to zato što ono ne korelira s ostalom financijskom imovinom poput obveznica i dionica, a najčešće pruža dobru izvedbu u trenucima neizvjesnosti kada imamo geopolitičke rizike i kada se očekuje recesija ili kad se događaju korekcije na dioničkim tržištima. Jedini način da se zaradi na zlatu jest da mu cijena poraste, jer to nije instrument koji nosi fiksni prinos, za njega se ne plaća renta ili kamata. Kod državnih obveznica, primjerice, svake se godine dobiva neka kuponska isplata, odnosno kamata. To je nekakav fiksni prinos koji zlato npr. nema. Ali u trenucima neizvjesnosti i s obzirom na to da je ponuda zlata vrlo limitirana, potražnja za zlatom utječe na rast i tu je benefit za investitore u zlato", kaže Maričić.
Niko Marićić kaže da na zlato nema kamte ili rente koje se mora plaćati
I dok su zlato i nekretnine opipljive investicije, redoslijed ulaganja u Hrvatskoj ipak je nešto drugačiji - nakon nekretnina, na drugom mjestu "omiljenih" investiranja su depoziti u banci, a potom su na trećem mjestu narodne obveznice i trezorski zapisi i sve to su, kaže Maričić, dosta konzervativne investicije, a time i manje rizične pa nose i manje prinose.
Usporen rast depozita, građani otkrili novu nišu ulaganja
Voditeljica Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize HGK, Vanja Dominović, otkriva da su na kraju prosinca depoziti kućanstava iznosili 39,6 mlrd. eura.
Tijekom prošle godine, depoziti kućanstava porasli su za 4,9 posto, pri čemu su oročeni depoziti porasli po stopi od 6,9 posto.
"Tijekom četvrtog tromjesečja 2024. došlo je do pada oročenih depozita kućanstava, a gledano na godišnjoj razini, rast oročenih depozita kućanstava je usporio s 25,2 posto na kraju rujna 2024. na 6,9 posto na kraju prosinca 2024. Iako u ukupnoj financijskoj imovini građana i dalje dominiraju depoziti u bankama, njihov rast je usporen jer se građani u posljednje vrijeme sve više okreću drugim oblicima štednje i ulaganja koji donose veće prinose, a što je posebice došlo do izražaja i tijekom 2024. godine", pojašnjava Vanja Dominović.
HNB je u svojoj publikaciji "Makroekonomska kretanja i prognoze" iz prosinca 2024. detaljno obradio pitanje depozita naveo kako su kamatne stope na oročene depozite stanovništvu oscilirale oko razina iz prve polovine godine.
Smanjuju se kamate na oročene depozite
"Nakon znatnijeg povećanja krajem 2023. i u lipnju 2024., prosječne kamatne stope na novougovorene oročene depozite stanovništva u drugoj su se polovini godine smanjivale sve do listopada, kada je zabilježen porast", navode u analizi.
Unatoč povećanju, prosječne su kamatne stope na nova oročenja stanovništva u listopadu bile niže u usporedbi s lipnjem za 29 baznih bodova i iznosile su 2,4 posto.
Tijekom druge polovine godine, smanjili su se priljevi sredstava poduzeća i kućanstava u banke s ciljem oročavanja. To je bila posljedica postupnog pada kamatnih stopa na oročene depozite poduzeća, a građani su smanjivali depozite jer su depozitne stope bile na relativno niskim razinama, navodi HNB u analizi.
Također, izdavanje državnih obveznica i trezoraca usmjerilo je građane da radije ulažu u to nego na štednju.
Pomama za državnim obveznicama
Vanja Dominović iz HGK navodi da je više od 200 tisuća građana tijekom 2023. i 2024. godine izravno sudjelovalo u izdanjima državnih obveznica i trezorskih zapisa s iznosom od oko 6 milijardi eura.
U cilju informiranja građana, HGK je krajem veljače 2023. izdao brošuru o obveznicama.
"Transparentnost procesa, povjerenje u izdavatelja te veći prinosi u odnosu na štednju u bankama, privukli su značajan broj građana na ulaganja u državne vrijednosne papire, od kojih su se neki po prvi put uključili na tržište kapitala. Kako bi građani mogli planirati svoja ulaganja, objavljen je Kalendar izdanja tromjesečnih i jednogodišnjih trezorskih zapisa. Sve to skupa, pored doprinosa refinanciranju obveza države, daje značajan poticaj razvoju hrvatskog tržišta kapitala i podizanju financijskih znanja građana", navodi Vanja Dominović.
Vanja Dominović kaže da je značajan dio građana uložio u državne vrijednosne papire
Iako je Saša Ivanović, govoreći o zlatu, naveo da mnogi radije biraju polugice nego štednju za mirovinu u trećem stupnju, iz HGK navode da ipak sve više građana razmišlja o svojoj zlatnoj dobi i štedi kroz dobrovoljne mirovinske fondove.
"To se dodano potiče državnim poticajnim sredstvima od 15 posto (maksimalno do 99,54 eura godišnje) na uplaćena sredstva u jednoj kalendarskoj godini i to najviše do iznosa od 663,61 eura godišnje u samo jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu", ističu iz HGK.
"Na kraju prošle godine bilo je 466.766 članova u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, što je 5,4 posto više građana u odnosu na 2023. Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova na kraju prosinca 2024. iznosila je 1,44 milijarde eura, što je rast od 14,8 posto u odnosu na 2023. godinu. Na godišnjoj razini, ukupne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove iznosile su 157 mil. aura, što je za 11 posto više nego u prethodnoj godini", navodi Vanja Dominović.
Dionice se prate iz sekundu u sekundu
Financijski stručnjak Niko Maričić za Danas.hr je komentirao razvijenost tržišta ulaganja u dionice. Za razliku od nekretnina, kod dionica se može pratiti cijena iz sekunde u sekundu.
"Nekretnina se vrednuje tek kad se uzima kredit u banci ili kad se želite prodati, ne zna se njezina cijena iz sekunde u sekundu. A to upravo upućuje da su dionička tržišta izuzetno likvidna i da u svakom trenutku znate s koliko novaca i imovine raspolažete te za koliko možete prodati dionicu koju posjedujete. Taj aspekt likvidnosti kod nekretnina ne postoji. Dionice su ipak volatilna imovina kojoj se cijena najčešće mijenja, a to mnogi ljudi teško podnose. Jednostavno nisu imuni na volatilnost pa kad se dogodi pad na tržištu ili recesija, uspaniče se i donose loše investicijske odluke", govori naš sugovornik.
U Hrvatskoj su definitivno slabije pismeni po pitanju ulaganja u dionice, nego u zapadnoj Europi, dok SAD ima najrazvijenije tržište te značajni dio njihove populacije investira na tržištima kapitala.
"Razlog tome je što oni imaju najrazvijenije i najlikvidnije dioničko tržište. Drugi razlog je taj što uglavnom imaju sve privatizirano, između ostalog i mirovinski sustav, pa većina ljudi praktički ulaže u dionice dugi niz godina. Povijesno gledano, Amerikanci su izuzetno financijski pismeni. Potom po pismenosti dolazi razvijeniji dio Europe, a onda naša regija", kaže Maričić. Ali, stvari se pomalo mijenjaju i kod nas.
Dionice fudamentalnih dobara
Maričić ukazuje da su trezorci služili jako dobro za financijsko opismenjavanje u Hrvatskoj iako se rado o vrlo konzervativnom instrumentu ulaganja. "Dionice su agresivniji oblik investiranja zapravo na dulji dok od deset godina. Ako tako gledamo, sigurno će investitor imati benefite na dugi rok ako ulaže u dionice fundamentalnih dobara", kaže.
Na pitanje, što su fundamentalna dobra, kaže da su to američke državne obveznice i američko dioničko tržište. "Recimo- S&P 500 indeks u Americi, potom u Europi imamo indeks koji se zove Euro Stoxx 600 i odnosi se na dionice 600 najvećih kompanija na svijetu koje su fundamentalno izuzetno dobre i koje neće samo tako propasti. A i ako jedna od njih propadne, ipak se ulaže u dionice 600 kompanija pa je mala vjerojatnost da će se izgubiti sve što se ulaže", govori nam.
Kriptovalute neregulirane
I na kraju, tu su kriptovalute koje su imale zamašnjak posljednjih godina. Za njih Maričić navodi da su značajno volatilnije od dionica. "Kriptovalute predstavljaju i neregulirano tržište koje još nije dovoljno sazrelo. S obzirom na lošu financijsku pismenost u Hrvatskoj, ne bih ulagačima savjetovao da se izlažu. A ako to ipak rade, da to bude mali dio portfelja od možda dva do tri posto", kaže naš sugovornik.
POGLEDAJTE VIDEO Saša Ivanović otkrio koliko je razvijeno tržište investicijskim zlatom
