Bangladeš trenutno proživljava najgoru epidemiju denga groznice s više od 1000 smrtnih slučajeva. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) stoga je objavila izvještaj u kojem upozorava da će ovog desetljeća denga groznica postati velika prijetnja u južnoj Europi, južnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država i dijelovima Afrike.
Epidemiolog Miroslav Venus smatra da u Hrvatskoj nema mjesta za strah, ali opreznost nije na odmet. "Malo pretjeruju za naše područje", poručio je u razgovoru za Danas.hr.
Dodaje da kod nas ova groznica ne bi trebala biti veliki problem kao primjerice u Južnoj Americi ili Africi budući da je drugačije podneblje i stil života.
Bolest uzrokuje virus kojeg prenose komarci, između ostaloga i tigrasti te je sličan kao primjerice virus Zapadnog Nila. U Hrvatskoj je zaraza zabilježena prije više od deset godina na otoku Pelješcu. Venus objašnjava da se radilo o jednom ili dva uvezena slučajevima, najvjerojatnije pomorcima koji su se vratili s putovanja i tako virus donijeli sa sobom, ali bolest kao takva je kod nas rijetkost.
"Ima elemenata za opreznost jer smo već nekoliko godina, prije pandemije COVID-a, na razini Hrvatske krenuli u monitoring komaraca. Stavljali smo lovke i detektirali kojih komaraca ima, a na sjeveru Hrvatske smo zabilježili prisutnost tigrastog komarca koji je prijenosnik i karakterističniji je za Mediteran i jug Hrvatske. S obzirom na sve što se događa s klimom i globalnim zatopljenjem, postoje predviđanja da bi se kroz 10 do 15 godina komarci mogli početi pojavljivati na sjeveru Europe gdje ih inače nema. Taj areal koji pogoduje uslijed promjene u klimi je sve topliji na sjeveru. Isto tako, tijekom kalendarske godine više nemate tri ili četiri mjeseca velikih vrućina, već je to razdoblje koje komarcima pogoduje sada duže, a sve to pogoduje širenju", istaknuo je.
Inkubacija od trenutka uboda dok se ne pojave prvi simptomi traje otprilike tjedan dana. U nekim slučajevima može trajati i nešto kraće odnosno duže, a u većini slučajeva se ne dogodi ništa ili se pojavi blaža bolest sa simptomima poput gripe.
"Ako se razvije bolest tu su simptomi poput visoke temperature, glavobolje, opće slabosti, bolova u kostima i mišićima. Specifično je to što se javlja osip po koži u obliku točkastih krvarenja. U malom postotku kod nekih ljudi koji su imunokompromitirani ili su kronični bolesnici, može se razviti hemoragijska groznica s krvarenjima koja je fatalna", objašnjava Venus.
Ono što možemo napraviti u prevencije je svesti komarce prijenosnike na najmanju mjeru budući da ih se ne možemo riješiti u potpunosti. Tigrasti komarci su, objašnjava epidemiolog, poprilično dosadni jer ne grizu samo noću već i tijekom dana, a i u ovom slučaju treba slijediti uobičajene savjete vezane uz komarce.
Venus ističe da treba pripaziti na vode stajačice u svojoj okolini i isprazniti ih budući da ženke komaraca u nju polažu jajašca. Osim toga, trebali bi se štititi od komaraca onime što nam je dostupno - koristeći repelente, štiteći kožu sredstvima za odbijanje komaraca, nošenjem duge odjeće, i dugih rukava.
"Možete staviti zaštitne mreže na prozore, a poželjno je i klimatizirati prostore jer to komarci ne vole. Voda u vrtovima, terasama, u starim gumama i spremnicima po grobljima je opasna, a ako nje nema smanjit će se polaganje jajašaca", ističe.
Budući da je riječ o virusu za bolest ne postoji lijek, već se tretiraju simptomi. Cjepivo je, otkriva Venus, prije godinu ili dvije registrirala Europska medicinska agencija. Daju se dvije doze u razmaku od tri mjeseca, no on osobno nikada nije primjenjivao cjepivo. Vjeruje da ga se može nabaviti i da je dostupno u većim gradovima poput Zagreba.
"Takva egzotična cjepiva inače ne nabavljamo osim ako se netko baš ne interesira za njih. Glupo je nabaviti doze da stoje, istekne im rok pa se bace", zaključuje epidemiolog i ponavlja da na našem području nema razloga za uzbunu.
POGLEDAJTE VIDEO: Zagrepčanima krv piju komarci, stručnjakinja otkrila: 'Ima tvrtka kojoj to treba javiti, oni moraju izaći na teren'
