U svijetu u kojem su sigurnosni izazovi sve prisutniji, lažne dojave o bombama u javnim ustanovama kao što su škole ne mogu se promatrati izolirano. Globalni kontekst obilježen je rastom hibridnih prijetnji, širenjem dezinformacija i porastom radikalizacije, što dodatno doprinosi osjećaju nesigurnosti.
Terorističke organizacije i pojedinci sve češće koriste metode psihološkog zastrašivanja kako bi destabilizirali društva, pri čemu lažne prijetnje postaju alat za stvaranje panike i narušavanje svakodnevnog života. Hrvatska, iako do sada pošteđena ozbiljnijih terorističkih napada, nije imuna na takve oblike prijetnji, a sve češće dojave o bombama u školama potvrđuju da sigurnosni sustavi moraju biti u stalnoj pripravnosti.
"Dojave o bombama i slične prijetnje treba uzimati ozbiljno, s obzirom na kontekst u kojem živimo, ne samo na nacionalnoj, već i na međunarodnoj razini“, ističe stručnjak za sigurnost Vlatko Cvrtila s kojim smo razgovarali o sigurnosnim problemima i prijetnjama.
Pojedinac ili organizirana prijetnja
On tvrdi da iako je vrlo vjerojatno da će se u većini slučajeva pokazati da u takvim dojavama nema stvarne opasnosti u smislu ugrožavanja života ili podmetnutih bombi ovakve akcije nisu bezazlene jer imaju za cilj uznemiravanje javnosti i stvaranje pritiska.
"Pitanje ostaje je li riječ o izoliranim pojedincima ili potencijalnoj organiziranoj prijetnji, što je ključno za daljnju sigurnosnu procjenu. Ovo treba u svakom slučaju uzeti ozbiljno jer postoji mogućnost povezivanja s radikaliziranim skupinama koje koriste takve metode za širenje nesigurnosti", upozorava Cvrtila.
Dodaje da sigurnosne agencije i policija moraju temeljito istražiti motive i potencijalne veze s međunarodnim sigurnosnim izazovima.
Korištenje cyber prostora za prikrivanje identiteta počinitelja otežava istragu, no to ne znači da su ovakve prijetnje neotkrivljive.
"Hrvatska nije sama u ovom problemu – kao članica NATO-a i Europske unije ima pristup međunarodnim sigurnosnim mehanizmima i suradnji s institucijama koje posjeduju snažne kapacitete za praćenje i otkrivanje takvih aktivnosti. U tom smislu, međunarodna suradnja ključna je za suzbijanje cyber prijetnji i pravovremeno otkrivanje počinitelja", pojašnjava stručnjak.
Teško otkriti radikalizirane pojedince
Demokratske države sustavno prate pojavu radikalizacije i djelovanje ekstremnih skupina kako bi spriječile potencijalne prijetnje sigurnosti.
"Iako je pojedince koji se radikaliziraju teško otkriti, skupine koje preuzimaju određene ideologije i šire ekstremne narative sigurno su pod prismotrom sigurnosno-obavještajnih i policijskih struktura. Praćenje aktivnosti na društvenim mrežama i drugih komunikacijskih kanala ključno je za rano otkrivanje mogućih prijetnji. No, radikalne skupine svjesne su nadzora te se često trude izbjeći direktne dokaze koji bi omogućili njihovo procesuiranje. Ipak, iskustva europskih zemalja, poput Francuske, pokazuju da takav sustav nadzora može biti učinkovit", kaže stručnjak.
Francuska svake godine objavljuje izvješća u kojima navodi koliko je terorističkih napada spriječeno upravo zahvaljujući proaktivnom praćenju radikalnih skupina i prepoznavanju njihovih priprema prije nego što dobiju priliku izvršiti napad.
S obzirom da su mladi često ranjiva skupina podložna različitim utjecajima, zanimalo nas je mogu li se masovne dojave o bombama u školama smatrati i povezati s pokušajima radikalizacije.
"To je otvoreni čin prijetnje koji nije formiran s ciljem privlačenja simpatizera", ističe stručnjak te negira tu mogućnost dodajući da postoje drugi kanali preko kojih ekstremističke skupine nastoje širiti svoj utjecaj.
Na razini Europske unije već su razvijeni programi i preporuke za deradikalizaciju, upravo kako bi se spriječilo širenje ekstremističkih ideologija među mladima.
"Povijesno iskustvo Europe pokazuje koliko je radikalizacija ozbiljan problem – tijekom uspona takozvane Islamske države, u njezine redove pridružili su se i ljudi rođeni u Europi, koji prethodno nisu imali nikakve veze s tom ideologijom. Zbog toga postoji snažna politička volja unutar Europske unije i svake pojedinačne države da se sustavno radi na prevenciji radikalizacije, posebno one koja prelazi granice političkog aktivizma i prerasta u nasilje usmjereno prema određenim skupinama ili društvu u cjelini", naglašava stručnjak.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku i prijetnje u Europi
Iako je trenutna situacija na Bliskom istoku globalno važna, ne treba je nužno povezivati s prijetnjama terorizma u Europi, ističe stručnjak.
"Terorističke skupine već dugo nastoje pridobiti mlade ljude koji prihvaćanjem njihove ideologije prolaze kroz proces radikalizacije i postaju potencijalni počinitelji političkog nasilja. Europa se i prije eskalacije sukoba u Gazi suočavala s radikalnim islamističkim skupinama koje su izvodile terorističke napade na njenom teritoriju. Trenutni događaji u Gazi vjerojatno neće značajno utjecati na intenzitet prijetnje", kaže Cvrtila.
Smatra da je ono što predstavlja izazov za sigurnosne službe nepredvidivost ovakvih prijetnji – one nemaju linearan rast, već dolaze u valovima, s razdobljima povećane i smanjene aktivnosti.
"Takvih prijetnji je bilo i bit će ih i dalje, a sigurnosno-obavještajne i policijske strukture mogu na njih reagirati tek kada se pojave, aktivirajući protokole za protueksplozijsku provjeru i pokušavajući identificirati počinitelje", zaključuje stručnjak.
POGLEDAJTE VIDEO: Stručnjak za terorizam pozvao Hrvate na oprez i otkrio kako se postaje terorist iz kućnog naslonjača
