Brojne škole diljem Hrvatske 6. veljače primile su dojave o postavljenim eksplozivnim napravama, no nakon pirotehničkih pregleda ustanovljeno je da se radilo o lažnim prijavama. Međutim, u nekim školama pregledi još uvijek traju, a policija je na terenu kako bi provjerila istinitost navoda.
U posljednje vrijeme, dojave o bombama u javnim ustanovama, uključujući one u školama diljem Hrvatske, postale su učestalije i izazivaju ozbiljnu zabrinutost među građanima, ali i sigurnosnim tijelima.
Iako su dosadašnji pregledi većinom pokazali da se radilo o lažnim prijavama, treba ozbiljno pristupiti svakoj prijetnji, s obzirom na međunarodni kontekst i prethodne događaje koji su oblikovali našu sigurnosnu situaciju. O toj smo problematici razgovarali sa stručnjakom za sigurnost Vlatkom Cvrtilom.
"Uzimajući u obzir kontekst u kojem živimo, ovo nije prvi slučaj i treba ga svakako shvatiti ozbiljno. Nakon tragičnog incidenta u osnovnoj školi u Prečkom, ljudi su postali oprezniji, a reakcije su nužne kako bi se osigurala sigurnost djece i škole", kaže Cvrtila.
Iako su ranije slične dojave bile povezane s periodima ispita ili testiranja u školama, danas te prijetnje nemaju tu dinamiku. Umjesto toga, čini se da je cilj ovih lažnih prijava isključivo uznemiravanje javnosti.
"Vrlo je vjerojatno da prijetnje neće rezultirati stvarnom opasnošću, no to ne znači da bismo ih trebali umanjivati", naglašava stručnjak.
Protokoli
Prema riječima stručnjaka, protokoli za odgovor na prijetnje, uključujući lažne dojave o bombama, vrlo su strogi i svaki takav slučaj mora se ozbiljno shvatiti.
"Bez obzira koliko se dojava na prvi pogled činila bezazlenom, ona se uvijek uzima vrlo ozbiljno", kaže Cvrtila, naglašavajući da protokol zahtijeva potpuni anti-eksplozivni pregled zgrade.
Opisao je i kako to u praksi izgleda.
"Kada se dobije dojava, obavještava se policija, a škole dobivaju upute da odmah napuste prostor. Nakon što je objekt napušten, policija dolazi s opremom i stručnjacima za obavljanje pregleda. Koriste se tehnička sredstva i psi obučeni za pronalaženje eksploziva. Tek nakon što je prostor temeljito pregledan i potvrđeno da nema prijetnje, dopušta se povratak u zgradu. Postoje još detalji koji se prilagođavaju od slučaja do slučaja, ovisno o vrsti objekta", objašnjava Cvrtila.
Ističe da je ovo standardni postupak koji se slijedi u svakoj situaciji, iako postoje i specifični protokoli koji ovise o vrsti zgrade i okolnostima. Trajanje pregleda ovisi o veličini prostora.
Ukoliko se utvrdi da opasnost postoji stručnjaci ponovno imaju službeni protokol po kojem postupaju.
"Posebno obučeni ljudi koji imaju tehniku na raspolaganju i vrhunske sposobnosti za procjenu potencijalne snage eksplozivne naprave mogu sudjelovati u aktiviranju takvih naprava. U tom smislu, ti ljudi mogu bez ikakvih problema eliminirati prijetnju, ukoliko bi se pokazalo da postoji", kaže stručnjak.
Radikalizacija pojedinaca
Lažne dojave, prema njegovim riječima, mogu biti povezane s radikaliziranim pojedincima ili skupinama koje žele stvoriti napetost u društvu i pritisnuti školski sustav. Sigurnosne agencije i policija trebaju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se istražile moguće prijetnje i utvrdilo je li riječ o najavi radikalizacije određenih skupina ili pojedinaca u Hrvatskoj.
"Ove prijetnje mogu imati veze s narativima koje podržavaju islamističke organizacije koje su odgovorne za niz terorističkih napada, pa je važno uzeti sve ove prijetnje ozbiljno", kaže Cvrtila.
"Svaka prijetnja mora biti ozbiljno shvaćena i pravovremeno reagirano kako bi se spriječile eventualne posljedice", dodaje.
Utjecaj na građane
Stručnjak ističe da prijetnje poput lažnih dojava o bombama mogu značajno utjecati na osjećaj sigurnosti građana.
"To nas podsjeća da živimo u vrlo složenim vremenima i da nitko nije izoliran od potencijalnih budućih opasnosti. Iako u većini slučajeva prijetnje nisu stvarne, one ipak smanjuju osjećaj sigurnosti u društvu", kaže Cvrtila.
Kako dodaje, "osjećaj smanjene sigurnosti" postaje ključan čim se prijetnja pojavi u javnom prostoru, čak i ako na kraju nije stvarna.
"Kada nešto poput ovoga uđe u javni prostor, to širi percepciju nesigurnosti. Na ponašanje građana utječe i različita percepcija – dok neki mogu smatrati prijetnje beznačajnima, drugi će se ozbiljno zabrinuti. Ovakve akcije zapravo imaju za cilj širiti osjećaj nesigurnosti među građanima, što postaje i jedan od njihovih glavnih ciljeva", zaključuje stručnjak.
