"Najgore mi je kada mi kažu 'sama si birala'. Ja sam birala rad s djecom jer volim raditi s djecom. To je jedan divan posao i stvarno ga volim, ali ovo što nam rade putem tih nehumanih uvjeta rada... Razapeti ste na sve strane, dođete doma slomljeni", ističe jedna odgojiteljica, koja je željela ostati za N1.
Da ne pretjeruje pokazuju i istraživanja.
Dvostruko više zdravstvenih problema
„Zdravstveni problemi radnica i radnika u sustavu su neusporedivi s ostatkom javnog sektora u Hrvatskoj", ističe IvaIvšić iz Sindikata obrazovanja, medija i kulture. Rad s prevelikim skupinama djece može po odgajateljice ostaviti velike zdravstvene posljedice jer taj rad karakterizira veći intenzitet rada nego u ostatku javnog sektora, a zaposleni u dječjim vrtićima u prosjeku navode gotovo dvostruko veći broj zdravstvenih problema u odnosu na zaposlene u javnom sektoru.
Tu je i činjenica kako, iako rade u javnoj službi, većina odgojitelja imaju ugovore na određeno.
Čak 20 posto odgajatelja i odgajateljica rade na ugovorima na određeno i većina njih su mladi ljudi ispod 30 godina.
Rade sezonalno, što znači da im se preko ljeta ugovor o radu otkazuje i ponovno se zapošljavaju pred novu pedagošku godinu. Ovakav nivo prekarnosti uvelike sliči uvjetima u privatnim poduzećima, a više od polovice radnika koji su mlađi od 30 godina nema ugovor na neodređeno vrijeme.
Zbog lockdowna su gubili posao
A onda su na sve to došle i mjere vezane uz koronu.
Kada su mjere konačno popustile (iako, važno je istaknuti kako su vrtići radili i za vrijeme najžeščeg lockdowna), na odgojitelje je palo samo dodatno opterećenje.
"Ono o čemu se malo priča, a potrebno je naglasiti, jest činjenica da je tijekom lockdowna velik broj tih radnika izgubio posao, ulazak u nezaposlenost bio je skoro peterostruko veći nego u istom razdoblju prošle godine", ističe Ivšić.
Kao i Državni pedagoški standard, i najnovije epidemiološke preporuke uvedene su bez konzultacije Ministarstva obrazovanja sa strukom, "s ljudima koji rade, koji znaju kako izgleda i kako bi - bar približno - trebao izgledati rad u ovakvim izvanrednim situacijama", kaže Ivšić.
Božica Žilić, predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture (SOMK) istaknula je nevjerojatne uvjete.
"Uputili smo snažan apel jer nam ljudi padaju od iznemoglosti zbog provođenja uputa na način kako je to odredio Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Situacija je dodatno kulminirala jer ni prije pandemije covida nije bila ujednačena slika niti uvjeti rada u dječjim vrtićima diljem Hrvatske tako da smo već tada radili polunormalno. Situacija je alarmantna", kazala je tom prilikom Žilić.
'Očekuje da istovremeno budem u sanitarnom čvoru i dijelim ručak'
U praksi, to se sve sve prelama preko leđa odgojitelja, a usprkos njihovom trudu, sve osjećaju u djeca.
"Očekuje se da budemo na dva mjesta istovremeno - recimo ja moram biti i u sanitarnom čvoru i dijeliti ručak i pripremati djecu za odmor. David Copperfield je mala beba za to. I ne daj bože da se nešto dogodi, pitat će me gdje sam bila. Odgovornost je na meni da 'procijenim rizik' - hoću li djecu ostaviti same da ručaju ili dijete pustiti samo na sanitarni čvor", objašnjava odgojiteljica uvjete u kojima rade brojne odgajateljice.
Zbog ionako nemogućih uvjeta, koji su se mjerama dodatno pogoršali, djeca ne mogu dobiti pozornost koju zaslužuju i koje im odgajateljice i odgajatelji žele pružiti, kako ističe naša sugovornica. "Zbog uvjeta rada mnogi ne žele raditi ovaj posao, a moji uvjeti rada reflektiraju se na sigurnost djece", opisala je.
"Grad unatoč tome što tvrdi da je prijatelj djece u mnogim segmentima nije prijatelj djece, a svi oni koji kažu da u vrtićima sve štima - voljela bih da jedan dan dođu u vrtić i provedu dan s 19 beba", zaključila je.
