Vlada je u tišini odlučila promijeniti 17 godina star Zakon o privatizaciji hrvatske naftne kompanije koji je bio jamac da nitko ne može biti većinski suvlasnik INA-e bez suglasnosti Vlade.
O tome, piše Slobodna Dalmacija, govori se u dobro upućenim krugovima i to znači da INA i formalno prelazi u mađarske ruke, iako službene objave takve strateške odluke nema. S druge strane, ako se pokaže istinitom, riječ je o političkoj odluci koja je posve suprotna najavama da će Hrvatska nacionalizirati INA-u otkupom dionica MOL-a.
Ukidaju se 'sporne odredbe' zakona
Slobodna Dalmacija piše kako se sve to odvija u vrijeme kada Hrvatska loše stoji u arbitraži s MOL-om, a tomu u prilog govore i neki recentni događaji: INA je ušla u Petrokemiju, JANAF je omogućio da nafta iz Siska ide prema Rijeci, prihvaćena je odluka o zatvaranju rafinerije u Sisku, Mađarska je uklonila blokadu pristupa Hrvatske OECD-u te najavila da će pomoći i oko ulaska u Schengen. Povrh svega, piše splitski dnevnik, Mađari imaju ključnu ulogu u ponudama za zakup LNG terminala. Bez Mađara taj projekt vrijedan 250 milijuna eura ostaje komercijalno neisplativ. Osim toga, istog dana (7. siječnja) kada je otvoren novi krug prikupljanja ponuda za LNG terminal u javnu raspravu tiho su puštene izmjene Zakona o privatizaciji Ine.
Dok Vlada o svemu tome šuti, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo je tek da "sporne odredbe nisu u skladu s pravnom stečevinom EU-a, pa je Europska komisija pokrenula postupak zbog povrede prava Unije te donijela odluku o podnošenju tužbe sudu EU-a. Stoga smo pristupili izradi izmjena". A predloženim izmjenama ukidaju se odredbe po kojima je Vlada imala ekskluzivna prava kontrole promjene u vlasništvu, pravo veta na odluke u Ini koje ne smatra dobrim za zemlju ili kompaniju, a nisu se mogli promijeniti ni koncesijski ugovori, sjedište premjestiti u neku drugu zemlju...
I čelnik Mosta Božo Petrov tvrdi kako se ukidanjem članka 10. Zakona o privatizaciji Ine (koji je sprečavao MOL da "razmontira" Inu) otvara se put MOL-ovu preuzimanju INA-e.
'Priprema za realizaciju dogovora s MOL-om'
S time se slažu i dvojica bivših ministara gospodarstva, Tomislav Panenić i Ljubo Jurčić. Panenić vidi opciju da MOL u kratkome roku prikaže dodatnih 1 posto udjela i etablira se kao većinski vlasnik Ine čime bi odluke Ive Sanadera dobile legitimitet. Jurčić, pak, smatra da su izmjene prepune čudnih odredbi.
"Stvara se lažni osjećaj sigurnosti i zaštite nacionalnih interesa kroz dvojbena rješenja o suglasnostima i članovima uprave bez prava glasa, a čini se da će rješenje biti daljnja prodaja", kaže Jurčić za Slobodnu Dalmaciju.
Reformist Radimir Čačić kaže kako očekuje "sjedište INA-e u nekoj drugoj državi", dok jedan naftni stručnjak koji želi ostati neimenovan tvrdi da "pušu neki novi vjetrovi i Mađarima se popušta". Energetski stručnjak i bivši predsjednik Uprave INA-e Davor Štern kaže da bi Vlada trebala objaviti razloge zašto se odlučila na promjenu zakona koji smatra "pripremom za realizaciju dogovora s MOL-om".
Štern podsjeća i na svoju aktualnu ideju da "Hrvatska pokuša dogovori izdvajanje segmenta djelatnosti koji je zanimljiviji nama nego Mađarima, konkretno istraživanje i crpljenje nafte i plina s obzirom na to da je MOL zainteresiraniji za transport i distribuciju".
Po svemu sudeći, od najavljivane nacionalizacije INA-e neće biti ništa jer se, piše Slobodna Dalmacija, to ne bi isplatilo ni po stvarnoj ni po tržišnoj vrijednosti, a osim toga - Hrvatska tog novca i nema.
