Prije dva tjedna RTL je pisao o tome da Hrvatska planira realizirati Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u vojnom objektu Čerkezovac, na državnoj granici sa Bosnom i Hercegovinom, u Općini Dvor, međutim otada su iz nadležnih ministarstava došle kontradiktorne informacije.
Dok Damir Krstičević, ministar obrane Republike Hrvatske, tvrdi da taj objekt "nije perspektivan za Hrvatsku vojsku", da su ga predali Ministarstvu državne imovine te da nema daljnih informacija što će učiniti s njim, Irena Pintariz iz Ministarstva državne imovine tvrdi Ministarstvo državne imovine nije zaprimilo zahtjev o preuzimanju nekretnine Čerkezovac, kao i da nisu zaprimili odluku da je riječ o neperspektivnoj nekretnini za hrvatske oružane snage.
Dokument sa sastanka
U emisiji Potraga RTL-a objavljen je, naime, dokument sa sastanka predstavnika MORH-a i Ministarstva zaštite okoliša od 24. siječnja ove godine u kojem piše da je predmet sastanka bio primopredaja vojnog skladišta Čerkezovac.
U Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada piše da je Vlada namjenila Čerkezovac kao lokaciju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a poricanje da se počelo s njegovom provedbom u tajnosti može biti da je uzrokovano time da se stanovnici Pounja protive takvom projektu u njihovu kraju, piše RTL.
"Koliko znam od okolnih ljudi, nitko nas nije došao obavijestiti i nitko ne zna što se događa", odgovorila je Valentina Škripić , koja živi uz pristupni put prema vojarni, na pitanje je li ih itko informirao o promjenama u Čerkezovcu. Valentina tvrdi da se aktivnost u vojarni povećala. "Svaki dan idu kamioni koje prate policijska pratnja sprijeda i straga", tvrdi Valentina. Kako doznaje RTL, vojarna se ovih dana doista prazni, što potvrđuje i pismo direktora Fonda NEK Ministarstvu zaštite okoliša iz kojeg je jasno da su svi zajedno obišli lokaciju 26. veljače.
Nitko ne zna što se događa
O događanjima u vojnom kompleksu načelnik općine Dvor na Uni, Nikola Arbutina, ne zna ništa. "Ne, informaciju sam dobio od vas, a ne od državnih institucija. Nakon toga sam uputio dopis Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu zaštite okoliša na kojeg do danas nisam dobio odgovor", kaže za RTL.
Ministarstvo unutarnjih poslova u odgovoru za RTL tvrdi da nije dobilo nikakvu službenu obavijest o tome da se Oružane snage Republike Hrvatske iseljavaju te da se Ministarstvo zaštite okoliša i energetike useljava u objekt Čerkezovac. Također, tvrde, da nisu upoznati je li započela izrada Studije utjecaja zahvata na okoliš za lokaciju Čerkezovac kod Dvora na Uni.
"S obzirom na obujam problema mi moramo alarmirati čitavu Bosnu i Hercegovinu, pa tako i hrvatsku stranu. Radi se o nečemu što neće stati samo od sebe. Prema hrvatskoj vlasti mi vidimo da što se tiče njih situacija prilično jasna. Oni ne žele čuti drugu stranu i ne žele slušati riječ stručnjaka niti nevladinog sektora", kaže Mario Crnković iz građanske inicijative protiv odlagališta radioaktivnog otpada uz samu granicu.
Ni tamo u općini o samom odlagalištu ne znaju ništa, a i žale se da Hrvatska "u potpunosti ignorira stav i mišljenje institucija i Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, kršeći obaveze prihvaćene ratifikacijom međunarodnih konvencija".
Zašto se javnost izostavlja iz procesa?
Čini se da je ministar zaštite okoliša i energetike, Tomislav Ćorić, potvrdio u razgovoru prije tjedan dana da su počeli razgovori na temu uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Čerkezovcu. Stoga, pita se RTL, zašto se Krstičević pravi kao da ne zna ništa o tome i zašto se javnost izostavlja iz tog procesa iako je prisustvo javnosti predviđeno u nekoliko europskih direktiva? Ćorić tvrdi da nije došlo do primopredaje usprkos zabilješkama iz MORH-a i da je u tijeku primopredaja čiji završetak nije vremenski određen.
Za Čerkezovac koji je očigledno lokacija na koju Vlada cilja još uvijek nema ni jedan potreban dokument za realizaciju gradnje Centra za radioaktivni otpad, koji nije predviđen niti u općinskom, niti u županijskom, niti u državnom prostornom planu.
Naši ministri, piše RTL ponašaju se kao da se sve to javnosti uopće ne tiče, a rano uključivanje javnosti u procese odlučivanja naznačeno je u strateškom dokumentu. Budući da je rok za preuzimanje nuklearnog otpada iz nuklearke Krško 2023. godina, čini se da hrvatsku Vladu pritišću rokovi, a projekt za koji trenutno ne postoji nikakva zakonska podloga mora se završiti što prije.
