Prema podacima udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx), hrvatska IT industrija je 2010. godine zapošljavala 8402 radnika. Prvo je na godišnjoj razini rasla za petsto novih radnih mjesta pa 800, tisuću da bi lani otvorila 1341 novo radno mjesto. Sada ima 14058 zaposlenih. No, lani je po prvi put broj novootvorenih radnih mjesta u našoj IT industriji bio manji nego godinu prije. I to nije zato što hrvatske IT tvrtke nisu željele zapošljavati ili zato što nisu imale dovoljno klijenata nego zato što nisu mogle naći radnike. Lani je po prvi puta iz Hrvatske otišlo tisuću IT stručnjaka više nego što ih je izašlo iz obrazovnog sustava. Procjenjuje se, njih čak 4000. Još gore, po prvi put, baš zbog tog razloga rast hrvatske IT industrije posustao je. Prosječan rast prihoda naše IT industrije od 2012. do 2016. godine bio je 11,7 posto, a lani je on pao na 10,4 posto.
Na to ih je primorala Vlada zbog dva razloga. Prvi je što se sustavno odupire jačanju obrazovanja, prekvalificiranju većeg broja radnika za poslove u IT-u i mogućnosti uvoza IT radne snage. Drugi je razlog što kočenjem reformi u financijskom sektoru i neugovaranjem vanjsko-trgovinskih sporazuma s najznačajnijim državama na svijetu Vlada umjetno drži izvoz hrvatskih IT tvrtki skupim, čak daleko skupljim nego u drugim EU državama.
Izvozna ofenziva naših IT tvrtki, na kojoj rade posljednjih nekoliko godina, polako ali sigurno jača interes za narudžbama od hrvatskih softverskih proizvođača. Sve je veći interes s najvećih tržišta poput SAD-a, Australije, Bliskog istoka, Kine itd. No, Hrvatska s tim državama nema sporazum o sprečavanju dvostrukog oporezivanja, nije potpuno uključena u sve financijske aranžmane koje mogu ostvariti tvrtke iz drugih EU zemalja i to izravan izvoz visoke tehnologije iz Hrvatske u te države čini skupim.
Rezultat svega toga je da će se hrvatske IT tvrtke jednostavno preseliti. Neke naše ugledne IT tvrtke već imaju razvojne centre u drugim EU državama. Druge pak naše ugledne IT tvrtke već imaju sjedišta u drugim EU državama.
Gubimo porez, radna mjesta i poticaj za razvoj
Poslovni.hr istaknuo je i što to točno znači za Hrvatsku.
"Broj hrvatskih IT poduzetnika u idućim će godinama nastaviti rasti. Porast će i broj biznisa koje će pokrenuti. No, ključno je pitanje gdje će se fizički taj rast događati? Nije svejedno hoće li hrvatske IT tvrtke svoja sjedišta imati u inozemstvu ili u Hrvatskoj. Ako će biti u inozemstvu, primjerice u drugim članicama Europske unije, što je i danas potpuno legalno, onda prihodi od poreza neće se slijevati u hrvatski budžet već u neki strani. Nije svejedno ni hoće li hrvatske IT tvrtke svoje razvojne centre imati u Hrvatskoj ili u inozemstvu. U njima se zapošljavaju programeri i drugi stručnjaci pa to izravno utječe na ponudu radnih mjesta u Hrvatskoj.
K tome, dovoljno je pogledati Zagreb, Split i Osijek da bi se vidjelo kako veća koncentracija IT tvrtki na određenom području potiče niz pozitivnih promjena u obrazovanju, radnim uvjetima, financijskim uvjetima za tvrtke, promociji itd", analizira Bernard Ivezić
