Prvo je Moskva prije nekoliko dana na 30. obljetnicu priznanja Republike Hrvatske objavila da se Zagreb "neprijateljski ponaša", te da će takav "destruktivan pristup biti poguban". U petak je iz Kremlja stigla i odluka o protjerivanju šest hrvatskih diplomata i službenika ambasade u Moskvi kao odgovor na protjerivanje ruskih diplomata iz Zagreba.
Stručnjak za međunarodne odnose Branimir Vidmarović za Slobodnu Dalmaciju je objasnio da je protjerivanje diplomatskog osoblja recipročno, da Moskva smatra da niti u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Rusiji ne treba ostati više ljudi nego što ih je ostalo u Veleposlanstvu Ruske Federacije u Zagrebu.
"Znate da u Republici Hrvatskoj ima puno ruskog kapitala, pogotovo u turizmu, pa nas vrlo vjerojatno žele i zastrašiti jer znaju koliko ovisimo o turizmu."
Što se toga tiče, dodao je, Hrvatska tu nije izuzetak. Rusija prijeti svima koji se protive njenom agresivnom ratu u Ukrajini, posebno onima koji su priskočili Ukrajini u pomoć u vojnom dijelu.
Prijetnje Rusije Hrvatskoj, pa i Bosni i Hercegovini, zbog reagiranja na rusku invaziju na Ukrajinu nisu nešto novo. Novo je to što je najnovije pismo Ministarstva Sergeja Lavrova podizanje prijetnji na najvišu razinu. Inače je već u ožujku ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov posebno na račun hrvatske javno sipao skoro pa eksplicitne izjave.
"Otkud vi znate da nemamo planove i protiv Hrvatske, protiv Poljske, protiv Bugarske kao članica NATO-a?", kazao je Kalabuhov na FACE TV-u Senadu Hadžifejzoviću u gostovanju u emisiji uživo.
"Imamo planove protiv NATO-a", uzvratio je ambasador Ruske Federacije u BiH.
"Imate planove protiv Hrvatske", voditelj mu nije dao ustuknuti od onoga što je rekao.
Kalabuhov se na to nasmijao.
On je nešto ranije izjavio u kontekstu mogućnosti da BiH pristupi NATO-u:
"Gospodine Kalabuhov, na ruskom, srpskom, bosanskom, hrvatskom, hercegovačkom ovo je prijetnja, velika prijetnja", kazao mu je voditelj.
Kalabuhovljev kolega u Beogradu, Aleksandar Bocan-Harčenko, nije se razbacivao takvim izjavama. Međutim, riječ je o ljudima koji su u Ministarstvu vanjskih poslova Rusije karijerno vrlo povezani.
Bocan-Harčenko je bio voditelj 4. odjela, a Kalabuhov direktor, u vrijeme kad je Makedonija s nacionalističkim VMRO DPMNE prolazila kroz proteste i sukobe takve vrste intenziteta da se spominjao i "ukrajinski scenarij".
Na kraju su makedonski nacionalisti jedva priznali rezultate izbora na kojima su pobijedili prozapadni socijaldemokrati Zorana Zaeva. U mandatu Bocan-Harčenka je zabilježen i pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 2016. gdje su se spominjali i agenti GRU-a, ruske vojne obavještajne agencije, i proruski i prosrpski političari.
Bocan-Harčenko, inače, nerijetko ima vrlo srdačne susrete s ljudima poput Vojislava Šešelja i uopće s organizacijama otvoreno četničke političke orijentacije skupa sa svim ostalim odgovarajućim odnosom prema vjerskim i društvenim pitanjima.