Objavljeni su detalji planirane mirovinske reforme prema kojoj će muškarci i žene u Hrvatskoj od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, a nije isključeno ni da ojača drugi mirovinski stup. Prema dostupnim informacijama do 2020. uvest će se nacionalna mirovina. Evo osnovnih izmjena koje se planiraju.
Već u rujnu, javlja Jutarnji list, Vlada ovaj prijedlog mjera što ih priprema Ministarstvo rada i mirovinskog sustava planira uputiti u saborsku proceduru. Prije toga nužne su financijske projekcije i to kako bi se mirovinski sustav učinio održivim, a mirovine sadašnjim i budućim umirovljenicima povećale.
Produljenje radnog vijeka i povećanje mirovina
Prema vrijedećem Zakonu radni vijek produljen je do 67. godine i za muškarce i žene. Ta izmjena trebala je stupiti na snagu 2038. godine, no Europska komisija traži da se izjednačavanje uvede već 2030., ali ključno je i da se produlji radni vijek. Vlada će zato u paketu izmjena predložiti 2033. kao rok od kada će i muškarci žene u Hrvatskoj odlaziti u mirovinu sa 67 godina.
Sada je situacija takva da muškarci idu u starosnu mirovinu sa 65 godina, dok žene od ove godine idu sa 62 godine života.
Vlada ima plan i povećati mirovine, ne bi li one za radnike koji su otišli u penziju s 40 godina staža iznosila najmanje 60 posto prosječne plaće, a ne manje, kao što je to slučaj sada. Za to se, međutim, mora povećati i zaposlenost. Dio korekcija mogao bi se provesti uvođenjem dodatka na najniže mirovine, te uvođenjem nacionalne mirovine za starije od 65 godina koji nisu ostvarili uvjete za mirovinu. Pravo na nacionalnu mirovinu ostvarili bi građani koji u Hrvatskoj žive najmanje 15 godina i nemaju nikakvih primanja. Njih je, prema procjenama, u Hrvatskoj oko sto tisuća.
Kazne za odlazak u prijevremenu mirovinu
Ukoliko radnik želi otići u prijevremenu mirovinu sada mu se visina mirovine trajno smanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u iznosu od 0,10 posto do 0,34 posto. Riječ je o svojevrsnom kažnjavanju, odnosno pokušaju destimulacije prijevremenog umirovljenja, a intencija je da se ta penalizacija pojača.
U sklopu reforme izvjesno je i da će se revidirati lista zanimanja s beneficiranim radnim stažem, i to na temelju studije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz koje proizlazi da je dosta ranijih zanimanja nestalo s pojavom nove tehnologije. Tako na primjer, vozač u javnom gradskom prijevozu koji je nekada radio u starim autobusima i tramvajima danas vozi moderne zbog čega je upitno treba li imati beneficirani staž.
Još jedna važna točka ove reforma je i jačanje drugog mirovinskog stupa, koji funkcionira na principu individualizirane štednje. Prema dostupnim informacijama, II. stup se ne bi trebao reformirati, već samo jačati i to ponovno ovisno o proračunskim projekcijama. Naime, od 2002. godine na temelju uplata osiguranika mirovinski fondovi prikupili su čak 93 milijarde kuna i sada Vlada razmišlja kako poticati ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Može li se tim novcem, primjerice, monetizirati prezadužene autoceste? Jer sada fondovi 76 posto novca ulažu u državne obveznice, 16 posto u obveznice drugih država, a tek 11 posto u dionice. Prema procjenama do 2040. mirovinski fondovi vrijedit će 90 posto BDP-a, ili 300 milijardi kuna. Taj bi se novac mogao ulagati, istovremeno uz oprez da se ne ponovi slučaj Agrokor.
Hrelja se već pobunio
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja, komentirajući najavljenu mirovinsku reformu, ocijenio je nedopustivim povećanje penalizacije za odlazak u prijevremenu mirovinu, dok pozitivnim smatra reviziju benificiranog radnog staža.
Ono što je nedopustivo je povećanje penalizacije i skraćenje roka za odlazak u prijevremenu mirovinu s pet na tri godine jer to ne donosi ništa za državni proračun, a donosi novu veću doživotnu penalizaciju za građane", izjavio je Hrelja na marginama 7. izvještajno-tematske konvencije SDP-a.
Kao najkvalitetniji dio najavljene reforme drži reviziju benificiranog radnog staža.
"Oni koji su dosada imali benificirani radni staž sigurno neće biti ugroženi. Radi se o nekom budućem uređenju jer doista neke tehnologije više ne postoje", kazao je.
'Puno je nepoznanica'
Što se tiče najava o uvođenju nacionalne mirovina Hrelja ističe još je puno nepoznanica odnosno nije jasno jesu li u igri imovinska prava ili samo prihodovna prava koja bi ju definirala. "Možda netko nema staža ali ima prihode od nekretnina, dakle puno je nepoznanica i još u fazi dobrih želja", rekao je.
Najavljujući oštru borbu oko mirovinske reforme, Hrelja je zaključio da je resorni ministar već dijelom reterirao jer, kako je rekao, najavljivao je izjednačavanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu s 67 godina za muškarce i žene do 2028., a sada vidimo da je to do 2033. "To je jasna poruka da su spremni na određene uzmake".
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić već neko vrijeme najavljuje mirovinsku reformu, odnosno paketa zakona i mjera koje planira u saborsku proceduru uputiti u rujnu.
