U Hrvatskoj je trenutno aktivno više od 9 milijuna kreditnih kartica, odnosno dvostruko je više kartica nego stanovnika. Na bakomatu ili u trgovini - svaki dan provuku se u prosjeku više od milijun puta.
Najviše ih koristimo za kupnju namirnica i potrošačku
elektroniku. Plaćanje njima je jednostavno, no što kada to
preraste u život na dug i rate?
Hrvati, kada su plaćanja u pitanju, obožavaju plastiku. Svejedno
je koje su. Samo je važno da prolaze! Većina građana kartice ne
koriti za luksuz, već za golo preživljavanje.
„Mogu reći jedino da je gadno, ovako nisam nikad živjela", rekla
je Julija Krajcinger, Zagreb.
Bez obročnog plaćanja, život je mnogima postao
nezamisliv.
„Većinom na rate, olakšam si tako ako kupujem neki komad
namještaja lakše je tako nego dati na komad 4.000 kad su mala
primanja", rekla je Jelka Marinić iz
Zagreba.
„Prije sam koristila kartice, tada sam bila blokirana i od tada
više ne koristim kartice jer sam naučila živjeti život bez
kartice. Pokrila sam se s onoliko novaca koliko imam", rekla je
Marija Orešković iz Zagreba.
Kartica nije opcija ni za Ivana – svaki mjesec uspije uštedjeti
polovicu plaće. Otkriva nam i kako.
„Hrana se kupuje na akcijama, izvan akcije proizvodi ne postoje.
Isto tako i odjeća, na zimskim i ljetnim rasprodajama, izvan toga
ne postoji. Sve obveze se plate odmah, na početku mjeseca –
znači, stanarina i režije, sve ono što je neizbježno i tako da na
taj novac ne računate jer on nije vaš, i to je to", rekao je
zagrepčanin Ivan Milun.
Kada peglanje kartica dovede do dugova, izvući se iz
problema pravo je umijeće.
„Građani u načelu nisu ni svjesni što to znači, nisu svjesni toga
da kupujemo sa osmijehom, a kasnije onda plačemo, odnosno plaćamo
na rate", dodao je dopredsjednik udruge Blokirani
Sarajko Baksa.
„Prvo moramo biti svjesni toga da kad odemo u minus da moramo
plaćati kamate, koje su dosta velike zato je najbolje uopće ne
ulaziti u minus. Moj savjet – čim dobiješ plaću, kad odeš otvarat
tekući račun odmah, molim vas – nemojte mi dati minus", rekao je
profesor matematike Toni Milun.
Plaćanje gotovinom, plansko kupovanje i praćenje troškova
dobar su početak.
„Psihološki je dokazano da je manja bol plaćanja kad vi plaćate
na kredit, na dug. Ali zašto ne to iskoristiti u našu korist,
dakle obratno. Ako imamo toliku bol zbog duga onda ćemo biti
motivirani da taj dug riješimo, dakle ne postoje pravila jer su
ljudi različiti, prihodi su različit", rekla je predsjednica
udruge Štedopis Marina Ralašić.
Iz pozicije straha nemoguće je minus pretvoriti u plus,
kaže najpoznatiji hrvatski matematičar.
„Lijepo je trošiti na nešto što nam je zadovoljstvo, ali bitno je
odrediti sebi, danas si mogu dozvoliti kavu, možda i neku
čokoladu, ali nešto treće npr. kolač – neću", dodao je
Milun.
Dopuštene minuse koristi samo 32 tisuće građana, a prešutne njih
čak 840 tisuća, što znači da 95 posto građana svih minusa su
prešutni
