SLUČAJ KONGO /

Buljan Flander na saborskom odboru za obitelj: Neki dan su jednom djetetu vikali 'Tebe su roditelji kupili'

Image
Foto: Patrik Macek/Pixsell

U kontekstu slučaja osmero hrvatskih posvojitelja koji su u Zambiji optuženi za trgovinu djecom Saborski odbor za obitelj, mlade i sport održava tematsku sjednicu o posvajanju djece iz inozemstva

25.1.2023.
11:06
Patrik Macek/Pixsell
VOYO logo

Tema današnje sjednice Saborskog odbora za obitelj je posvajanje djece iz inozemstva.

Naime, u svjetlu događanja oko osmero hrvatskih državljana zadržanih u Zambiji s optužbama za trgovinu djecom, u Hrvatskoj se otvara niz pitanja koja ukazuju na ozbiljne pravne praznine vezane uz postupak posvajanja djece iz inozemstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cilj rasprave na ovoj tematskoj sjednici je progovoriti o pravu djeteta na život u obiteljskoj zajednici koja će mu osigurati sretno odrastanje, pružiti mu odgovarajuću skrb i poštivati njegovu vjeru, kulturu i jezik, kao i kojim mehanizmima država štiti posvojenu djecu i osigurava da njihova prava budu u cijelosti ostvarena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U raspravi će, osim članova Odbora i saborskih zastupnika, sudjeluju predstavnici tijela državne uprave, sudske vlasti, Ureda pravobranitelja za djecu, UNHCR-a, akademske zajednice, civilnog društva, psiholozi te zastupnik u Europskom parlamentu Ladislav Iličić.

Milanović Litre: 'Svi uključeni trebaju biti kažnjeni'

Vesna Vučemilović je u uvodnom govoru na sjednici između ostalog rekla:

"Samoj djeci i njihovim pravima i položaju u kojem su se našli najmanje se govori dok se cijelo vrijeme govori o roditeljima. Cijeli niz pitanja i nelogičnosti se u ovom slučaju otvorilo, U Hrvatskoj djeca su dobila hrvatske dokumente bez da su kročili nogom na hrvatsko tlo. Nadamo se da će iz ove rasprave danas proizaći konkretni prijedlozi", kazala je Vučemilović.

Image
EKSKLUZIVNO /

Hrvatski konzul iz Pretorije prvi put o slučaju Zambija! Otkrio što čeka Hrvate i gdje su djeca

Image
EKSKLUZIVNO /

Hrvatski konzul iz Pretorije prvi put o slučaju Zambija! Otkrio što čeka Hrvate i gdje su djeca

Marko Milanović Litre iz Hrvatskih suverenista kazao je da kolege iz Možemo odlaze u šoping beba u Zambiju. Dobio je opomenu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

" Dok Hrvatice i Hrvati idu u šoping u Italiju, Sloveniju i Mađarsku, zbog uvođenja eura, a kolege iz Možemo idu u Afriku u šoping djece. To je sramota. Važno je istaknuti kako u ovom slučaju svi uključeni trebaju biti kažnjeni ', rekao je Milanović Litre.

Istaknuo je kako Hrvatska nema dovoljno uređenu zakonsku regulativu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Trgovina djecom postoji i pred tim ne treba zatvarati oči'

Kao jedan od izlagača koja je pozvana kao gošća je prof. Dubravka Hrabar s katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Kazala je, počevši svoje izlaganje, da će pokušati dati jedan drugačiji pogled, kako je ona doživjela situaciju.

"Tko su osobe koje usvajaju djecu u inozemstvu? Jedni su oni koji su legalno posvojili dijete prošavši cijelu proceduru zakona Hrvatske i zemlje iz koje su posvojili dijete. Druga kategorija ljudi je ona koja je ilegalno posvojila dijete zaobišavši, ono što je jasno potrebno i obavezno, prijave namjere i javljanje socijalnom centru. Postoji i treća kategorija ljudi, onih koji su bili naivni ili nisu jasno poznavali propise. To ih ne ne lišava odgovornosti. Četvrta kategorija je po meni najgora, a to su trgovci djecom. Znamo da je trgovina djecom jako razgranata po svijetu. To postoji i ne možemo zatvarati oči pred time', objasnila je Dubravka Hrabar.
Ipak, istaknula je kako ne želi nikoga prozivati, niti trenutno osumnjičene parove, niti bilo koga od ljudi koji su posvajali djecu iz inozemstva.

Ipak, smatra da bi trebalo ispitati sva zasnovana posvojenja iz inozemstva i utvrditi jesu li ta djeca u Hrvatskoj. To je, ističe, najvažnije.

"Ako nisu u Hrvatskoj, onda i Interpol i hrvatske službe trebaju zajedno djelovati. Ako jesu u Hrvatskoj provjeriti jesu li ta posvojenja zakonita po našim propisima i propisima zemlje iz koje su djeca dovedena. Naši propisi onima koji to žele i koji imaju volje za to su potpuno jasni. Naš zakon ima vrlo jasnu i preciznu odredbu o posvajanjima koja su vezana za inozemstvo. Preko Ministarstva obitelji treba pokrenuti proces jer to je uvjet da bi do međunarodnog posvojenja došlo', naglasila je Hrabar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kazala je u svom dugom izlaganju kako treba hitro reagirati i zabraniti posvojenja iz tzv. nehaških država, ali da je za to je potreban koordinacija svih državnih tijela.

" Ja da ima moć ja bi zabranila sva posvojenja iz nehaških država. Ne treba zaboraviti da ćemo se uskoro susresti i sa surogat majčinstvom, a i to je jedna vrsta trgovine djece", istaknula je Hrabar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Posvojena djeca sad su izložena izrugivanju vršnjaka'

Klinička psihologinja prof. Gordana Buljan Flander također je pozvana na odbor i izlagala je odmah nakon prof. Hrabar
"Ja želim reći nešto iz perspektive djece. Znaju li i jesu li uopće svjesni problema na koje mogu naići svi oni koji su otišli u tzv. nehašku zemlju, a nisu prošli provjere jer nije u evidenciji posvojitelja? Znaju li oni što zapravo žele? Znaju li da djeca mogu imati poteškoće koje možda neće znati riješiti? Smatram da je ova afera naštetila ne samo četvero djece nego mnogoj drugoj djeci . Ona su sada izložena izrugivanju i bulingu. Način na koje se sve ovo dogodilo oduzelo je pravo roditeljima da djeci na svoj način djetetu objasne kako je došlo do posvojenja. Nekidan sam imala problem gdje je posvojeno dijete iz nacionalnog posvojenja bilo izloženo izrugivanju vršnjaka. Vikali su mu: 'Tebe su roditelji kupili'', ispričala je između ostalog u svom izlaganju Buljan Flander.

Vlada višegodišnje institucionalno "sljepilo'"

Bivša predsjednica ADOPTE, udruge za potporu posvajanju Diana Topčić Rosenberg također je izlagala na odboru. Kazala je da je žalosna jer joj se čini da godinama priča o posvojenjima, a da još uvijek nije sve rekla niti su stvari još uvijek jasne. Istaknula je da postoji pritisak da se sve veći broj država priključi haškoj konvenciji o posvajanju djece.
"Kada se to dogodi broj posvajanja iz tih tzv. trećih zemalja pada, jer se i u njima mijenjaju i pooštravaju standardi", naglasila je Topčić Rosenberg.

Istaknula je da, nažalost, vlada višegodišnje institucionalno "sljepilo" oko međudržavnog posvojenja te da nema dovoljno dostupnih informacija iz relevantnih institucionalnih izvora. " "Nepoznat je i broj posvojene djece, država porijekla djece i procesa nakon posvajanja. Tu je i pravna i emocionalna nesigurnost djece i posvojiteljskih obitelji djece iz treće države koji trenutno žive u Hrvatskoj.' mišljenja je Diana Topčić Rosenberg.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo