Nacionalni stožer civilne zaštite u Banskim dvorima predstavio je popuštanje epidemioloških mjera.
Javnosti su se obratili ministri Davor Božinović i Vili Beroš, ravnateljica Infektivne klinike "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić te ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Ministar Božinović uvodno se obratio te kazao da je epidemiološka slika u Hrvatskoj znatno povoljnija.
"Posljedice zarazne bolesti COVID-19 na javno zdravlje više nemaju značajniji utjecaj na zdravstveni sustav, nije opterećen kao što je bio prije par mjeseci", kazao je Božinović te iznio podatke.
"Stožer je tjedan dana u zasjednju i pripremili smo odluke kojima se ukida najveći dio uvedenih epidemioloških mjera, s time da bi ostala obveza korištenja maski za neke kategorije osoba, dok bi se nekim kategorijama osoba preporučilo korištenje maske. Dodatni element u korist ovakve odluke je dolazak toplijeg vremena, uz što se veže češći boravak na otvorenom i provjetravanje. Posebno bih htio istaknuti odluku o maskama, osnovna novost je što nju omogućava povoljna epidemiološka situacija, tako da se nošenje maski propisuje kao obveza samo u okolnostima koje su okolnosti visokog rizika. U okolnostima nižeg rizika daje se preporuka za koorištenje maske. One će se morati koristiti u zdravstvenim ustanovama, zaposlenici u ustanovama socijalne skrbi koji pružaju uslugu smještaja za starije osobe i osobe s invaliditetom te posjetitleji", kazao je Božinović.
Božinović je kazao da će korištenje maski u najvećoj mjeri ovisiti o individualnoj procjeni i odgovornosti pojedinca.
Nove odluke stupaju na snagu od ponoći
Božinović je kazao da će na snazi ostati odluka o privremenom ograničavanju prijelaza graničnih prijelaza RH.
"Tu smo usklađeni s preporukama Europske komisije. U odnosu na staru odluku promjena je da nema zabrane ulaska u RH bez obzira iz kojih zemalja se dolazi. Državljani trećih zemalja moći će prelaziti granicu bez dokazivanja razloga zbog kojeg dolaze, bit će dovoljno da ispunjavaju epidemiološke uvjete, da posjeduju COVID potvrdu. Što se tiče onih koji dolaze iz EU, neće im biti potrebne COVID potvrde za ulazak u RH", kazao je Božinović.
Ograničenje prelaska, kazao je, neće se odnositi na raseljene osobe iz Ukrajine.
Ostale odluke koje se tiču ukidanja mjera bit će objavljene u Narodnim novinama sutra, a stupit će na snagu u subotu.
"U ponoć stavljamo izvan snage gotovo sve odluke stožera koji se tiču dosadašnjih ograničenja", kazao je.
Govoreći o COVID potvrdama, kazao je da se one mogu koristiti samo u zdravstvenom sustavu i kad je u pitanju smještaj o socijali, ali će o tome donijeti odluku ministar zdravstva.
Nakon Božinovića obratio se ministar Beroš. Ministar je kazao da sve što se tiče popuštanja mjera sve dobro promišljeno, te da se sve uzelo u obzir. Kazao je i da nema novih varijanti koje bi mogle promijeniti tijek epidemije.
"Usmjereni smo prema jeseni i opreza nikad dosta. Ova redukcija mjera je dobrodošla, ali bit ćemo i dalje oprezni", kazao je.
Beroš je kazao i da pandemija jenjava.
"Znači li to da je virus izgubio infektološki kapacitet, vjerujem da je. Svi smo sretni što možemo sudjelovati i prisustvovati redukciji mjera s tim da u zdravstvu i socijali ćemo zadržati određeni oprez", kazao je Beroš.
"Od početnih 36 tisuća testiranja u zdravstvenom sustavu, mnogi su se cijepili i preboljeli bolest, imamo situaciju da se testira između 5 i 6 tisuća i mislim da to nadalje neće nikome predstavljati problem, poglavito uzimajući u obzir što ta mjera donosi, a ona donosi povećanu zdravstvenu sigurnost", kazao je.
Pad broja zaraženih, hospitaliziranih i umrlih
Kazao je i da je jednom dozom cijepljeno 70 posto odrasle populacije te da tom postotku treba pribrojiti građane koji su stekli imunitet preboljenjem bolesti.
"Svjedočimo broju pada hospitaliziranih bolesnika. 591 je danas hospitaliziranih, 5 manje nego jučer", kazao je Beroš i dodao da se bilježi pad novozaraženih, hospitaliziranih i umrlih.
Ministar Beroš je kazao da će se pratiti situacija s novim varijantama.
"Možemo se nadati da će ova epidemija postati endemska bolest i našim suživotom s tim virusom. Želim naglasiti da nitko ne smije smatrati da je ovim epidemija gotova, virus je i dalje oko nas", kazao je Beroš.
Nakon Beroša obratio se Krunoslav Capak.
Capak je kazao da će se nakon COVID-a trebati vratiti ostalim bolestima, od kardiovaskularnih bolesti pa do karcinoma.
Capak je kazao da izražava zadovoljstvo da imaju mogućnost na temelju parametara koje prate duže vrijeme popustiti epidemiološke mjere.
"To temeljimo na četiri osnovna elementa. To je poboljšanje epidemiološke situacije, nama kontinuirano pada broj novoobljelih, hospitaliziranih, osoba na respiratoru i umrlih, što epidemiološku situaciju čini povoljnijom", kazao je.
"Od nove godine do danas imamo 600 tisuća oboljelih od omikrona. To je značajan dio populacije koji je na prirodan način stekao imunitet protiv ove bolesti. Bitan je faktor da nam dolazi toplije vrijeme, sve respiratorne infekcije se šire tijekom zime, sad nam dolazi toplo vrijeme kad ćemo boraviti na otvorenom, kad se otvaraju prozori, kad će se manje aerosolom moći prenositi ova infekcija", kazao je.
Markotić: 'Situacija je stabilna'
Kazao je i da su pratili situaciju u susjednim zemljama te da se vidi da iako su brojevi rekordni, da se mjere svejedno popuštaju.
"Ukida se upotreba COVID potvrda, maski na otvorenom, 6 zemalja u EU je ukinulo korištenje maski u zatvorenom prostoru. To nas je ohrabrilo da i mi početkom travnja popustimo mjere", kazao je Capak te ponovio da to ne znači da se treba opustiti.
Alemka Markotić kazala je pak da je situacija u RH mjesec dana stabilna.
"Ne povećava se broj hospitalizacija, većina ljudi ne završava na respiratoru iako moramo biti oprezni", kazala je te dodala da su hospitalizirane starije osobe i osobe s drugim kroničnim bolestima.
"Čini se da bi u našem području situacija mogla ostati stabilna do jeseni jer se ništa novo na vidiku ne događa. Omikron je zauzeo 100 posto prostora u Europi, a klinički nema razlika između njega i subvarijanti koje kruže", kazala je.
Kazala je i da se treba pripremiti za jesen i zimsko razdoblje kako bi se mogli nositi s eventualnim rastom broja zaraženih.
"Situacija je sad dobra, no za ljude koji su stariji i imunokompromitirani važno je da se čuvaju i da mi ostali čuvamo njih odgovornim ponašanjem", kazala je Markotić.
Stožeru je postavljeno pitanje koje bi bile okolnosti visokog, a koje niskog rizika po pitanju nošenja maski.
"Naveo sam koje su to situacije u kojima će nošenje maske biti obvezno, u zdravstvenom sustavu za zaposlenike i pacijente i u sustavu socijalne skrbi, također za zaposlenike i posjetitelje, a sve drugo su preporuke. O tim preporukama govorimo dvije godine i mislimo da je svakom našem građaninu potpuno jasno koje su situacije u kojima bi bilo poželjno da se nose maske za lice, koje definitivno koriste. Jedno je obveza, a drugo preporuka. Preporuke ostaju za sve situacije u kojima imamo više ljudi, pogotovo u zatvorenom, bilo da se radi o javnom prijevozu, većim okupljanjima. Sutra će netko na idućoj konferenciji ovdje imati masku, netko neće. Onaj tko ima masku zna zašto je nosi, a onaj koji neće nositi masku to više nije stvar nekakvog sankcioniranja ili obveze", kazao je Božinović.
'Razmišlja se o proglašenju kraja epidemije'
Markotić je komentirala i razmatra li se da se COVID potvrde ukinu unutar putovanja na razini cijele EU.
"Dosta zemalja popustilo je mjere značajno, dosta je individualnih pristupa. Razmatra se na razini EU da budu neke iste mjere", kazala je.
Božinović je dodao da većina zemlja ima preporuke.
"Kada govorimo o Hrvatskoj, oni koji budu htjeli i planirali doći u Hrvatskoj, među njima će biti i onih koji će podržavati nošenje masi, a bit će i onih kojima će odgovarati što ne moraju nositi masku. Otvaramo na neki način turističku sezonu i predsezonu i učinit ćemo sve da svi koji se žele osjećati sigurno kada je u pitanju epidemija to mogu", kazao je.
Capak je komentirao razmišlja li se o ukidanju samoizolacije.
"Vrlo su rijetke zemlje koje su okinule obvezu samoizolacije nakon kontakta, naročito za one koji ulaze u objekte visokog rizika kao što su zdravstvo i domovi za smještaj starijih osoba. Nema obveze da djeca u školi idu u samoizolaciju kad dijete bude pozitivno. Raspravljamo o tome, imamo veliki broj oboljelih i bavimo se sa sprečavanjem širenja virusa u zajednici", kazao je.
Beroš je kazao i da se razmišlja o proglašenju kraja epidemije, ali da još nije vrijeme za to.
Beroš je komentirao i što s neiskorištenim testovima koji su se koristili u javnom sektoru i školstvu.
"Razmišljamo o svim elementima. Kad smo naručivali brze antigenske testove planirali smo to racionalno, ne vjerujem da postoje velik zalihe. Dok je virus oko nas testiranje će biti potrebno i nadalje", kazao je Beroš.
Govoreći o 4. dozi, Beroš je kazao da se o tome razmišlja.
"Nema jasnih elemenata o posebnoj učinkovitsoti, no s obzirom na dosadašnje iskustvo i 3. dozu, osobno vjerujem da će isto biti s 4. dozom, ali pitanje je kada", kazao je Beroš.
Beroš je kazao i da će biti određeni problem s viškom cjepiva te da će višak biti ponuđen ćemo siromašnim državama.
O 4. dozi: 'Pratimo situaciju'
Capak je, govoreći o 4. dozi, kazao da su neke zemlje donijele preporuku da se osobe cijepe s 4. dozom nakon 3 do 6 mjeseci od treće doze.
"Mogu navesti Izrael koji je prvi počeo s cijepljenjem 4. dozom. Američki ECDC je donio preporuku da se imunokompromitirani cijepe 4. dozom. Pažljivo pratimo situaciju. Neki dan su EMA i ECDC izdali priopćenje da nema dokaza o korisnosti 4. doze i kad ti dokazi budu predočeni da će se razgovarati o registraciji 4. doze i uputama", kazao je Capak.
Na pitanje o višku cjepiva, Capak je odgovorio da nema odgovor na to koliko ima viška.
"Negdje smo oko 1.6 milijuna doza već donirali, tražimo načina da se donira ono što imamo u skladištima. Prilikom narudžbi smo se nadali da će početkom godine početi novovarijantno cjepivo isporuka, ali to će biti tek kasnije. Pregovori kad će oni početi to isporučivati ovise o tome u kom momentu će prestati s isporukom starovarijantnog cjepiva", kazao je.
Beroš govorio o Cuspisu
Berošu je postavljeno pitanje o Cuspisu i izvidima USKOK-a vezanima uz to.
"Zahvaljujem svim nadležnim institucijama koji rade svoje posao. Osobnu ću vam reći da nikad nikome nisam pogodovao niti imam prijatelje u IT industriji kojima bih davao poslove, tu sam potpuno čist. Službe koje odrađuju poslove garantiraju da je sve napravljeno sukladno zakonu. Kad sam spominjao izvide, radi se o tome da je kompletna dokumentacija izuzeta već u siječnju. To je postupak koji je očekivan. U kontekstu sličnih navoda, već su do sada neki izvidi i druge institucije postupale, Državna revizija je dala bezuvjetnu ocjenu za financijsko poslovanje Ministarstva zdravstva i uvjetnu ocjenu za usklađenje poslovanja i ti su se elementi promijenili", kazao je Beroš.
Kazao je i da je apsolutno čist.
"Nikome nisam pomagao ili dodjeljivao poslove. Svi poslovi u okviru IT industrije imaju svoje utemeljenje u pravilima struke. U Hrvatskoj je informatička pismenost u zdravstvu izrazito visoka. Mislim da smo pri informatizaciji zdravstva pri vrhu u Europi", kazao je Beroš te dodao da nema informacija o novi izvidima.
Beroš je komentirao brine li ga činjenica da bude priveden.
"Savjest mi je čista i nisam nikom pogodovao. Iza toga stojim", kazao je Beroš.
Božinoviću je postavljeno pitanje kako će se Vlada očitovati o zahtjevu MOST-a za smjenom tri ministra, Aladrovića, Ćorića i Miloševića.
"Vada će se očitovati u roku na taj zahtjev", kazao je.
Berošu je postavljeno pitanje služi li kome platforma Cijepise s obzirom da je broj zainteresiranih za cijepljenje pao.
Kazao je da se s početkom pandemije razmišljalo o tome da se napravi novi informatički sustav te da je bilo normalno od tih tvrtki tražiti prilagodbu postojećih sistema za Cijepise.
"Nije radila jedna firma nego više, a ta platforma uz minorne početne probleme, saživjela i preko 25 ili 26 narudžbi za cijepljenje je realizirano preko te platforme. Ona dan danas radi i funkcionalna je", kazao je Beroš.
Govoreći o prijateljstvu s Vinkom Kojundžićem, kazao je da u njemu nije u ništa boljem odnosu nego s drugim predstavnicima informatičkih firmi.
"Licitacija s mojim imenom u smislu reforme nije to što me brine, brinu me određne konstrukcije", kazao je Beroš.
