U raspravi o reformama i većim plaćama u školama iz vida se gubi da će se 90.000 učenika manje u 10 godina morati odraziti na sve zaposlene, piše u subotu Večernji list.
Prije 15 godina u Hrvatskoj je bilo 391 tisuću učenika u osnovnim školama, a lani početkom školske godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku imali smo ih 316 tisuća, što znači da smo izgubili 75 tisuća osnovnoškolaca, ističe dnevnik.
Dok se govori o nužnoj reformi obrazovnog i zdravstvenog sustava, o zahtjevima sindikata za povećanjem plaća, opravdanim za sve koji savjesno i profesionalno obavljaju svoj posao, iz vida se gubi da će se ovoliki gubitak djece reflektirati na smanjenje zaposlenih u školama, na fakultetima i dovesti do neodrživog zdravstvenog, obrazovnog i mirovinskog sustava, piše Večernji list.
Lani je prosječno odjeljenje u osnovnim školama imalo 17,2 učenika, ove godine 137 škola nije imalo upisanih učenika u 1. razred OŠ, navodi dnevnik, dodajući da je Hrvatska 2005. imala 42,5 tisuća rođenih, lani 36,9 tisuća, a u prvih šest mjeseci 2019. rodilo se tek 17.181 dijete.
Broj zaposlenih u školama se čuva zbog socijalnih razloga, a na otocima i u malim sredinama i zbog demografskih, no jasno je, kaže demograf Stjepan Šterc, da to neće moći biti još dugo održivo uz ovakvo smanjenje djece, kao ni održivi obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav, donosi Večernji list.
