Cijene gorive danas su ponovno porasle, pa je tako prosječna cijena benzina skočila na 10,54 kune po litri, a psihološkoj granici približio se i dizel. Prije tjedan dana litra benzinskog goriva u prosjeku je iznosila 10,42 kune po litri. Mjesec dana ranije, cijena litre benzinskog goriva je iznosila 10,07 kuna po litri, što u odnosu na današnju cijenu ukazuje na poskupljenje za oko 50 lipa.
Cijena dizela približila se iznosu od deset kuna po litri te od danas iznosi 9,98 kuna. Prije samo tjedan dana za litru dizela trebalo je izdvojiti 9,82 kune, dok je litra dizela prije mjesec dana koštača 9,36 kuna, što ukazuje da je dizel u mjesec dana poskupio i za više od pedeset lipa po litri.
Kako objašnjava naftni stručnjak Igor Dekanić, na cijenu goriva ima utjecaj cijene nafte na svjetskim tržištima, odnosno cijenu određuje prosijek Mediterana s obzirom da se iz mediteranske regije kupuje nafta, ali i derivati.
Pod uvjetom da Vlada ne intervenira na rast cijenu goriva, dolazimo do situacije u kojoj država od litre benzina, s obzirom na strukturu cijene goriva koju čine trošarine, PDV te doprinos za ceste i autoceste, ubire nešto manje od 60 posto, dok od litre dizelskog goriva ubire otprilike 55 posto.
Usporedba cijena 1999. i 2018.
Prije 15 godina u Hrvatskoj smo imali prosječnu plaću u iznosu od 3055 Kn, a cijena litre eurosupera 95 bila je 4,03 kuna po litri, dok je trošarina tada na dizel iznosila 1,60 kuna po litri. To je bilo davne 1999. godine kada si je, s obzirom na računicu, Hrvat sa prosječnom plaćom mogao kupiti 758 litara benzina.
Prosječna mjesečna plaća u Hrvatskoj za prvi kvartal 2018. godine iznosi 5 596 kune, a cijena litre eurosupera 95 iznosi 9,98 kuna po litri, dok trošarina na dizel danas iznosi 3,06 kuna po litri. Prema tome, Hrvat s prosječnom plaćom danas može kupiti otprilike 560 litara goriva.
(Podaci: Institut za javne financije)
Valja napomenuti da je rast cijena benzina počeo 2000. godine nakon što je vlada Ivice Račana prekinula s politikom prema kojoj je Ini bilo zabranjeno formirati tržišnu cijenu benzina.
Marić: 'Ako procijenimo da je potrebno, država će uskočiti'
Ministar financija Zdravko Marić na novinarske
upite o rastu cijena naftnih derivata na hrvatskom tržištu, te
hoće li vlada reagirati snižavanjem trošarina, ponavlja kako u
ovom trenutku kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu ne
odstupa značajnije od onoga što je originalno predviđeno u
kalkulacijama za proračun i projekcijama za ovu
godinu.
"Rezultat toga je i rast maloprodajnih cijena goriva, benzina i
dizela. Međutim, nisu izašle iz onih okvira koje smo si u nekom
projekcijskom razdoblju stavili", rekao je jučer ministar
financija.Marić je podsjeti da je kod cijena goriva bilo nekoliko
psiholoških granica - nekada je ona bila 7 kuna po litri, pa 8
kuna, a sada i 10 kuna po litri.
"Mi imamo mehanizme, ako do toga dođe, ako procijenimo da je
potrebno, država uvijek može na taj način uskočiti. Međutim, ne
bih u ovom trenutku to ništa najavljivao, o trošarinama ćemo
također u sklopu cjelokupnog novog paketa poreznih izmjena
gledati", rekao je Marić.
Dodaje kako pri tome treba uzeti u obzir i početak turističke
sezone."Početak je turističke sezone, dolazi velik broj stranaca
u Hrvatsku, tako da nemojmo ni taj element zanemariti po pitanju
cijena trošarina", rekao je.
Utjecaj rasta cijena goriva na poduzetnike
Rast cijena nafte ima utjecaj i na poduzetnike. U studiji koju je prije nekoliko godina proveo Ekonomski fakultet u Zagrebu jasno se ističe kako deset posto skuplje gorivo poduzetnicima znači oko milijardu kuna novog troška.
Najosjetljiviji sektori su prijevoz, opskrba strujom, vodom i plinom, skladištenje, hoteli i restorani te prerađivačka industrija. S druge strane mali utjecaj rasta cijena goriva osjetit će financijska i slične uslužne industrije.
