O poštovanju starijih govorilo se i u hrvatskim svetištima koja su bila prepuna vjernika unatoč epidemiji i posebnim pravilima.
Tisuće su hodočastile desetke kilometara, a neki su u stigli i čamcima. Više o porukama zajedništva, ali i osobnim pričama vjernika - Amela Čilić.
Više nego lani, možda malo manje nego preklani, no i ove su se godine u Mariju Bistricu slile doslovno rijeke ljudi. Svatko ima svoje razloge dolaska.
"Došli smo iz Kutine na hodočaće u MB, molimo se za zdravlje i to je to", izjavio je Dubravko Foljatić, Kutina.
Za jednog je zagrebečkog biciklista staza do Marije Bistrice poput života - zato, kaže, dolazi svake godine.
"Jer je dosta težak put, ima dosta uzbrdice i s jedne i s druge strane i doista se čovjek namuči oznoji, dok dođe, cijele godine živimo kako živimo, ovo je dosta teško. Malo pokorice", poručio je Dževad Begović iz Zagreba.
Marija Bistrica ove godine slavi osobit jubilej. Navršava se 50 godina otkako je to mjesto proglašeno Nacionalnim svetištem. Kardinal Josip Bozanić propovijedao je o potrebi zajedništva.
"Trebamo sve više osjećati da živimo zajedno i da smo međusobno odgovorni jedni za druge. Na to nas tako zorno poziva pandemija, koja nas još uvijek prati", rekao je Bozanić.
Zajedništvo, ali i poštivanje starijih, te djece bila je glavna poruka i splitsko - makarskog nadbiskupa koji je služio svetu misu u Sinju. Monsinjor Barišić osudio je ljudsku pohlepu, sebičnost i samodostatnost.
"Nažalost, te ugroze opasnije od covida - 19 u nekim sredinama čak su i legalizirane, a virus te zaraze prijeti i maloj zajednici - obitelji te društvu u cjelini", poručio je Barišić.
Jedno od najpoznatijih Marijanskih svetišta, koje ove godine obilježava 306tu godišnjicu utemeljenja tradicionalno u Sinj privlači hodočasnike - hodače.
"Jako me je dojmilo koliko mladih ljudi dolazi na ovo hodočašće svake godine, ceste su prepune cijele noći, a vjera hrvatskoga naroda doista je nadahnjujuće", izjavila je Irena iz Estonije.
"Posebno zadivljuje ta mladost koja je pješačila noćas kako se lijepo ispovijedaju, a ovdje mir i tišina, kao da smo u nekoj bazilici u Rimu", rekao je fra Ante Čovo, gvardijan i upravitelj svetišta Gospe Sinjske.
Mir je nakratko uzburkao jedan hodočasnik, koji je unatoč mjerama i jasnoj odluci da nema procesije, uzeo sliku čudotvorne Gospe, a nekolicina hodočasnika krenula je za njim. Iako su maske bile preporuka - rijetki su je nosili.
Ne značajno, ali ipak nešto više maski moglo se vidjeti na riječkom Trsatu, možda i zato što je misu ondje došao poslušati i premijer Plenković. Trsatsko je svetište, kojem se hodočasnici utječu još od 13. stoljeća najstarije u Hrvatskoj, a rijetko kada kao ove godine prolazi bez tradicionalnog sajma.
"Obitelji dolaze zajedno, okupljaju se zajedno u marijanskim svetištima diljem Hrvatske i poslije zajednički ručak fešta. Mislim da i na vjerskoj razini i na razini svih Hrvata mislim da je svima lijep dan", izjavila je Viktorija Kalić iz Rijeke.
"Pa znači mi puno, vjernica sam. Iskazujemo čast našoj majci gospi", poručila Marija Kćira iz Zagreba.
I fra Milan Krišto, provinicijal Sv. Ćirila i Metoda propovijedao je o potrebi zajedništva i brige za starije, a iste su se poruke mogle čuti i u najvećem slavonskom svetištu - Aljmašu. Nadbiskup đakovačko osječki naglasio je kako je ovo blagdan vjere, nade i radosti, a život Majke Božje usporedio je s crkvom.
"Jer uza sve boli i nevolje ona vjeruje u život, a ne smrt, ne boji se života i zato rađa novi život. i Tako je i s Crkvom. Koliko god bila slaba, bespomoćna, čak i grešna, ona zna da u svom krilu nosi i svjedoči život", rekao je mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki.
Aljmaško su svetište pohodili i hodočasnici koji sebe u šali nazivaju vodočasnicima, jer su stigli čamcima, po Dravi i Dunavu.
"Sat vremena, eto toliko nam treba dovde i svake godine to prakticiramo. Za mir, uvijek za mir i zdravlje", poručio je Darko Juraš, Višnjevac.
Mir i zdravlje zazivali su se i u mnogim manjim marijanskim svetištima i kapelicama, poput ovog na novobnovljenim zagrebačkim Kamenitim vratima.
