Padajuća demografija u Hrvatskoj iz dana u dan postaje sve veći problem. Ako se ovako nastavi, Hrvata će uskoro biti manje od četiri milijuna, što bi za naš obrazovni sustav, kako upozoravaju stručnjaci, moglo imati nesagledive posljedice.
Već sada svake godine o tome nam najzornije govori broj upisane djece u prvi razred osnovnih škola, koji je svake jeseni sve manji. Čak i kad se dogodi nešto višebrojnija generacija, to rijetko znači i promjenu trendova.
Po svemu sudeći, tako će biti i nadolazeće školske godine 2018./19.. Podaci koji stižu iz Ministarstva obrazovanja zasad su privremeni, ali idu u prilog općoj depopulaciji koja se događa zadnjih godina.
Čak i u najboljoj varijanti, dakle ako se u prvi razred i upišu sva djeca za koje je upisni postupak još u tijeku, u osnovnoškolske klupe na jesen će prvi put sjesti ukupno jedva 39 tisuća prvašića (precizno, njih 39.050), što je u najboljoj varijanti 660 njih manje nego u prethodnoj 2017./2018. školskoj godini.
Ako uzmemo posve proizvoljan podatak da u jednom razredu sjedi u prosjeku 20 učenika, to znači da smo u godinu dana izgubili barem 33 razredna odjeljenja, i to samo prvašića.
Naime, iz MZO-a kažu kako je, prema privremenim podacima ureda državne uprave u županijama te Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba, u prvi razred osnovne škole u novoj školskoj godini do kraja lipnja 2018. godine upisano 38.487 učenika i učenica. Za 565 učenika upisni je postupak još u tijeku te će se dio učenika upisati do početka školske godine 2018./2019.
Aktualne su procjene tako da će u prvi razred ove jeseni krenuti 39.050 prvašića, dok ih je lanjske jeseni bilo 39.710.
Kao dobra vijest može zazvučati to što će ukupno šest županija od jeseni u klupama imati više malih đaka nego što su ih imali prethodne školske godine, dok ih je lani u plusu, prema tadašnjim privremenim podacima, bilo četiri.
Osječko-baranjska županija imat će u novoj školskoj godini 157 prvašića više nego lani, Brodsko-posavska 118 (što je povećanje od gotovo deset posto u odnosu na prethodnu godinu), Požeško-slavonska imat će deset malih učenika više, a u plusu su još Sisačko-moslavačka (za osam malih đaka), Zagrebačka (za njih 43) i Primorsko-goranska (41 prvašić više). Sve ostale županije su u minusu.
Dalmacija ove jeseni, nasuprot kontinentalnoj Hrvatskoj, neće imati ni jednu županiju u plusu po pitanju prvašića.
Prava katastrofa nastavlja se u Šibensko-kninskoj županiji, koja bi mogla upisati čak 11,47 posto prvašića manje nego prethodne školske godine: dok je u 2017./2018. u prvi razred osnovne škole u toj županiji bilo upisano 907 učenika, ove godine, ako se upišu svi za koje je to predviđeno, bit će ih ukupno 803 ili čak 104 manje nego prethodne školske godine. Slično je i u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, u kojoj će ih u prvi razred krenuti 7,47 posto manje prvašića nego lani.
Splitsko-dalmatinska županija ove je godine u minusu za točno stotinu prvašića, bit će ih za 2,19 posto manje nego lani. Zadarska se još 'drži na životu', imat će svega četiri đaka manje nego lani - sa 1660 đaka mogla bi pasti na njih 1656.