U nedjelju 24. listopada, inicijativa "Zaštitimo hrvatsku kunu" kreće s prikupljanjem potpisa za referendum, u javnom prostoru poznatiji kao "referendum protiv uvođenja eura". Idejni začetnici inicijative su Hrvatski suverenisti, kojima su se pridružile još neke stranke te udruge.
Hrvatski suverenisti tvrde kako nisu protiv eura te kako su i sami su svjesni da smo ulaskom u Europsku uniju prihvatili i euro kao našu buduću valutu te da je neminovno da jednog dana u eurozonu moramo ući. No, smatraju da trenutno nije vrijeme za to.
"Po svim pokazateljima, mi smo još uvijek pretposljednja država po razvijenosti u EU-u. Pretposljednji smo što se tiče BDP-a po glavi stanovnika, i dalje što se tiče razvijenosti na nekih 63-64 posto prosjeka EU-a. Otkako smo ušli u Uniju, prije osam godina, nas je čak u međuvremenu i Rumunjska prestigla, jedino je Bugarska iza nas. Uletjeti u europodručje kao grlom u jagode neće biti dobro za naše sugrađane", pojasnio je Predsjednik Hrvatski Suverenista Marijan Pavliček gostujući nedavno u studiju Net.hr-a.
Na pitanje zbog čega su s odlučili inicirati cijelu priču, Pavliček pojašnjava kako smatraju da građani moraju dati svoj pravorijek na takvim bitnim temama, a promjena nacionalne valute jedna je od tih važnih tema. Zbog toga žele izmijeniti ustavne odredbe, odnosno žele da o promjeni valute odluče građani, a ne politika.
Velik broj volontera koji nisu politički aktivni
Suverenisti već imaju spremno i referendumsko pitanje, a ono glasi: Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba koja glasi: "Novčana jedinica RH jest kuna, koja se dijeli na stotinu lipa. Odluku o promjeni novčane jedinice u RH donose birači na referendumu".
No, prije samog referenduma, valja skupiti određeni broj potpisa kako bi uopće do toga došlo, a sukladno zakonu o referendumu morali su osnovati organizacijski odbor, na čelu kojeg je saborski zastupnik Marko Milanović Litre.
Uoči početka prikupljanja potpisa, Marka Milanovića Litru upitali smo kako teku pripreme za nadolazeće prikupljanje potpisa. Posljednjih dana uoči početka, inicijativa je bila u završnim logističkim pripremama.
"Zadnja dva tjedna smo organizirali sastanke sa županijskim, gradskim i općinskim koordinatorima, a u petak imamo završnu koordinaciju za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Županijskim koordinatorima se dostavljaju potpisne knjižice kako bi spremni dočekali početak prikupljanja potpisa u nedjelju", kaže nam Marko Milanović Litre.
"Prijavilo se nekoliko tisuća volontera putem interneta, no očekujemo novi val prijava nakon početka prikupljanja potpisa", odgovara na pitanje o broju volontera koje će imati za vrijeme prikupljanja potpisa. "Veseli nas što velika većina prijavljenih nisu politički aktivni, što znači da postoji veliki interes kod građana za raspisivanjem referenduma i veće uključenosti u političke procese u Hrvatskoj. Naravno, imamo i stranačku infrastrukturu Hrvatskih suverenista i Hrvatske stranke prava na raspolaganju", govori.
Potpise će prikupljati na svim glavnim pješačkim lokacijama većih gradova, kao i kod prometnih čvorova javnog prijevoza. "U ruralnijim sredinama u Hrvatskoj će koordinatori napraviti strategiju za prikupljanje potpisa", govori Milanović Litre. Osim Hrvatskih suverenista, u inicijativi organizacijski sudjeluje Hrvatska stranka prava, no Suvereniste veseli jedna druga činjenica.
"Dobili smo potporu brojnih privatnika, ugostiteljskih objekata, udruga građana i istaknutih pojedinaca diljem zemlje", kaže nam Marko Milanović Litre, saborski zastupnik Hrvatskih suverenista i predsjednik organizacijskog odbora. Inače, prikupljanje potpisa trajat će do nedjelje 7.studenog 2021. godine.
Hoće li cijene nakon uvođenja eura rasti?
Iako se svi boje da bi nakon uvođenja eura cijene u Hrvatskoj mogle porasti, ekonomski analitičar Andrej Grubišić gostujuću u studiju Net.hr-a, istaknuo je da empirijski podaci pokazuju da uvođenje eura nije imalo značajan utjecaj na inflaciju. Grubišić kaže da treba razmišljati u kategorijama stvari koje predstavljaju značajan udio u našoj potrošnji.
"Najčešći je primjer kave. No, mislite li da će stanu, koji je već sada izražen u eurima i cijena mu je 1820 eura po kvadratu, netko zbog uvođenja eura dignuti cijenu? Mislite li da će se to dogoditi s cijenama automobila, drugih dugoročnih kapitalnih dobara? Najčešće se spominju primjeri stvari koje mi iz navike konzumiramo, ali realno, kada pogledate što ste kupili u prošlih godinu dana, i kada poredate od najvećih troškova prema onim najnižima, onda ćete vjerojatno vidjeti da statistike pokazuju da krupne, bitne, materijalne stvari vjerojatno nisu imale ovaj efekt", kaže Grubišić.
Dodaje da euro neće promijeniti činjenicu da Hrvatska ima najmanju stopu radno-aktivnog stanovništva u Europi, da ima samo 20 posto ljudi koji su otišli u mirovinu, a radili su 40 godina, itd…
"Ono što euro hoće malo promijeniti je činjenica da mi danas imamo cijene stanova, automobila, zemljišta, dakle dobar dio cijena velikih materijalnih kategorija u eurima. Mi već u glavi razmišljamo u eurima", kaže Grubišić, dodajući da smo već visoko eurizirani, da živimo euro, samo to još možda ne vidimo.
No, uvođenje eura, smatra, nije uopće visoko na listi prioriteta koje bi mi kao zemlja trebali prije toga riješiti, pa je pročitao brojke i podatke za zemlje koje su nekada bile u socijalizmu. Dio njih ima euro, dok je dio njih zadržao svoje valute, no zajedničko im je da su nas sve prestigle po pitanju BDP-a u terminima realne kupovne moći.
"Ovo je indikacija da očigledno postoji hrpa drugih varijabli i parametara koje utječu na performanse gospodarstva, a nisu vezani uz valutu koju imate. U tom smislu bi ja volio konstatirati da, po mom viđenju, pitanje eura ili ne eura je na rang ljestvici 8 ili 9 ili 10 tih krucijalnih pitanja, ili nesretnih reformi koje ja mislim da bi trebalo napraviti, nevezano imate li kunu ili euro", zaključio je Grubišić.
