BIZARNI ZAKONI /

U Hrvatskoj se u markama i dalje naplaćuju kazne: je li nam ona i dalje najdraža valuta?

Nekad je bila simbol vrijednosti i bogatstva, a i danas mnogima na spomen njemačke marke nostalgično zatitra srce. Pa iako ju ni Nijemci ne koriste već 14 godina, u Hrvatskoj kao da su i dalje 90-e

9.8.2016.
22:46
VOYO logo

Prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira kaznit će vas u njemačkim markama, valuti koju odavno ne koriste ni Nijemci.

"To je suludo. Ali kakva nam je država, kakav nam je ustavni poredak, takvi su nam i zakoni", kaže odvjetnik Veljko Miljević

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovaj je konkretno zapeo još u 1994. kad je zadnji put promijenjen. Kazne su se zbog inflacije iz dinara tada preinačile u njemačke marke. I tako je ostalo do danas. Više se puta pokušalo promijeniti. 2012. prijedlog se našao u Saboru.

"Zakon tada nije donesen. Početkom ove godine, 2016. , nacrt prijedloga Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je dorađen i dostavljen je na daljnju proceduru donošenja", objasnila je Nikolina Gotal iz službe za odnose s javnošću MUP-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I čeka novi saziv Sabora. A dotad se kazne naplaćuju ovako. Suci se moraju vratiti u 1999., kada je tečaj marke fiksiran prema euru na 1,95. Pa ako kazna iznosi 300 maraka, računica kaže to je 153 eura. No ni to nije naša valuta, pa je treba pomnožiti sa srednjim tečajem HNB-a. 300 maraka u konačnici iznosi 1150 kuna. 

"Ali da država za temelj izricanja visine novčane kazne uzima strano platežno sredstvo i to ono za koje većina građana misli da ga više nema, to zaista nije u skladu s Ustavom", kaže Miljević. 

A osim u još uvijek aktualnom Zakonu, njemačke se marke u stvarnosti u Hrvatskoj mogu pronaći tek u nekoj staroj čarapi ili numizmatičarskoj kolekciji. 

Poput one koju ima Gerhard Stalder. Od feninga do pet maraka. U kolekciji kovanica nema čega nema. Svih mogućih godina proizvodnje, kovanica iz svih njemačkih kovnica. Strastvenom kolekcionaru tako je lakše preboljeti što njemačke marke jednostavno više nema.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Donosili smo marke u Hrvatsku i tad je marka bila nešto.  I mogao je čovjek puno toga otpočeti. Ja sam tada jednostavno dobivao više za taj novac", rekao nam je Gerhard. 

Njegova Mira 35 je godina radila u Njemačkoj. I dobro se sjeća da mnogima, pa i njoj konverzija u eure nije najbolje sjela. O marki priča nostalgično.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Marka je bila sigurnost. Bila je postojana, čvrsta. Dolar je bio ono, bi - ne bi, ali marka je bila A und O", rekla je Mira. 

Iako se i dalje mogu promijeniti u eure, građani Europe kod kuće čuvaju nevjerojatnih 12 milijardi maraka.   

"Sa sto maraka si mogao puno, sa sto eura ništa", kaže Aner Čumurija.

Ali vrijeme je doista da se s tom voljenom valutom raskrsti, makar u zakonima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo