Dok u Njemačkoj gotovo svaki student koji završi školovanje razmjerno brzo nađe posao, u Hrvatskoj više od trećine završenih diplomanata ne radi - zabrinjavajući su to podaci iz novog istraživanja Europske komisije o zaposlenosti mladih koji su završili školovanje i potom izašli na tržište rada.
- 'Pravo građansko obrazovanje učinilo bi nekompetenciju političkih elita vidljivom. Zato ga ne uvode'
- Turobno stanje ljudskih prava u RH: Polarizacija u društvu, socijalno raslojavanje, nepovoljni radni uvjeti, ugrožena prava žena ...
Hrvatska se i po stopi zaposlenosti tek završenih studenata nalazi na samom začelju ljestvice EU, pokazuje istraživanje. Jutarnji list prenosi da je stopa zaposlenosti među tek završenim diplomcima u nas lani iznosila 65,9 posto što je treća najmanja stopa u EU.
"Slabije na tržištu rada nego u Hrvatskoj završeni diplomanti prolaze jedino u Italiji, gdje ih radi nešto više od 55 posto i u Grčkoj, u kojoj je udio zaposlenih 52 posto. S druge strane, najvišu stopu zaposlenosti tek završenih diplomanata, 94,5 posto, ima Malta, a za njom slijede Njemačka i Nizozemska, u kojima ta stopa prelazi 90 posto. Prosjek zaposlenosti onih koji su nedavno završili školovanje u EU je 80,2 posto, a znatno ispred nas, ali i prosjeka EU, po tome su i naši susjedi Slovenija i Mađarska".
Ističu da podaci o zaposlenosti koje je objavio Bruxelles obuhvaćaju mlade od 20. do 34. godine te da u njima nisu samo oni koji su u posljednje tri godine završili fakultet, nego i neke druge oblike obrazovanja, poput viših škola.
"Unatoč tome, podaci za Hrvatsku su razočaravajući, budući da pokazuju kako čak ni s diplomom u ruci mnogi mladi ne uspijevaju naći posao. Razloge za to ekonomisti koji se bave tržištem rada ponajprije vide u našem školskom sustavu, kojeg ocjenjuju zastarjelim i neprilagođenim zahtjevima tržišta rada", piše Jutarnji list.
"Kod nas se dugo nije posvećivala pozornost obrazovnim programima pa su oni uglavnom zastarjeli i ne pokrivaju potrebe tržišta rada. Osim toga, mnogi očekuju da će se nakon školovanja ionako zaposliti preko veze" ocjenjuje Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
Dnevnik podsjeća i da je jedno nedavno istraživanje Europske komisije o obrazovanju i usavršavanju upozorilo na nedostatke hrvatskog obrazovnog sustava, ukazavši na zapostavljanje strukovnog obrazovanja, kao i na nesklad između potreba na tržištu rada i kvalitete radne snage. Ukazali su i na nedostatak učitelja u planinskim i otočnim područjima.
"U Bruxellesu upozoravaju i na masovno iseljavanje iz zemlje, koje je dovelo do 'odljeva mozgova'. Zbog toga udio visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30. do 34. godine u nas pada treću godinu zaredom i u 2017. je iznosio 28,7 posto. To je gotovo 10 postotnih poena manje nego 2014. Prosjek Unije iznosi 39,9 posto.
Kao poseban problem u Europskoj komisiji navode ispod prosječna znanja hrvatskih učenika o građanskom odgoju. Zbog svega toga, hrvatski učenici i studenti pokazuju i znatno manju razinu povjerenja u javne institucije i medije, nego njihovi kolege u drugim članicama, poručuje se u istraživanju", piše Jutarnji list.
