Za povjerenje građana iznimno je važno da političkim procesima ne
upravljaju skriveni interesi suprotni općim i javnim interesima.
Stoga je važno da su procesi donošenja odluka transparentni.
Jedino tako možemo znati je li netko utjecao na postupak kako bi
ostvario neki svoj interes ili interes neke određene grupacije u
društvu.
No, ministar zdravstva Milan Kujundžić za to ne
haje. On i dalje taji tko kroji novi Zakon o pobačaju, koji bi,
prema odluci Ustavnog suda iz ožujka 2017. trebao biti donesen do
kraja veljače 2019. godine. Zna se samo da radna skupina postoji,
ali iz nekog službeno nepoznatog razloga Ministarstvo ne želi
reći tko su članovi i članice.
Što se događa s tzv. Zakonom o pobačaju: tko poimence i temljem
kojih kriterija radi na njemu, kako je oformljena radna skupina i
do kada mora izraditi nacrt prijedloga zakona te kada će isti
biti poslan u javnu raspravu i koliko će ona trajati - pitanja su
na koja već danima uz nekoliko podsjećanja na naš upit čekamo
odgovore iz Ministarstva zdravstva. Zasad i dalje
bezuspješno.
"Izvješćujemo vas kako u ovom trenutku radi povjerenstvo
stručnjaka čija je zadaća utvrditi iskustva država Europske unije
koja se odnose na pravo prekida trudnoće te svojom analizom
olakšati izradu prijedloga stručne podloge za izradu zakonske
regulative", jedino je što su nam rekli u Ministarstvu zdravstva.
Javnost tako raspolaže tek onime što je ministar voljan otkriti
pa je tako u nedjelju kazao da "uistinu postoji Radna skupina
koja radi, koja uspoređuje iskustva i zakone drugih zemalja. Tako
da se vrlo ozbiljno radi, a mi u Ministarstvu zdravstva obično ne
pričamo puno dok nije gotovo". Međutim, imena onih koji sjede u
radnoj skupini ni ovaj put nije želio obznaniti. Umjesto toga
poručio je: "E, to ne govorimo. Imena ne govorimo".
Dan kasnije otkrio je tek da Povjerenstvo za izradu zakona ima
desetak članova, predstavnika medicinske struke, bioetičara i
pravnika te da zbog osjetljivosti teme ne želi otkrivati njihova
imena niti iz kojih institucija dolaze. No, poručio je da će
se u analizi zakona prvenstveno gledati rezultate koje su
polučili, a ne svjetonazorska pitanja.
Pravo na pristup informacijama građanima jamči Ustav
RH
No što je s dobrom praksom i pravom građanki i građana na pristup
informacijama, koje im jamči Zakon o pravu na pristup
informacijama i Ustav Republike Hrvatske i zašto ministar i
Ministarstvo te Vlada RH krše ta prava?
Podsjetimo, pravo na pristup informacijama zaštićeno je i
europskom Konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama,
Konvencijom o pristupu informacijama i, međunarodnim ugovorima. U
Hrvatskoj je pravo građana na traženje i dobivanje informacije,
kao i obvezu tijela javne vlasti za omogućavanje pristupa
traženoj informaciji normativno regulirano 2003. donošenjem
Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI), koji ima važnu
ulogu u borbi protiv korupcije te demokratizaciji
društva.
Ustav RH
U skladu s navedenim, imena i titule članova i članica radnih skupina i povjerenstava za izradu zakona, drugih propisa i akata te nazivi institucije, odnosno organizacije kojima pripadaju trebaju biti dostupni javnosti, a u tu se svrhu može koristiti i Odluka o osnivanju i imenovanju radnih skupina i povjerenstava - govori o tome ranije doneseno mišljenje Povjerenice za informiranje iz lipnja 2015. godine.
S obzirom na to da je u međuvremenu imenovan novi povjerenik za
informiranje Zoran Pičuljan, upitali smo i njega
za mišljenje. No do zaključenja ovoga teksta nismo dobili odgovor
iz Ureda povjerenika Pičuljana, koji je prošloga tjedna tajnim
glasanjem izabran u Saboru za povjerenika za informiranje. I to
nakon što se tijekom zajedničke sjednice Odbora za
informatizaciju i medije te Odbora za Ustav, Poslovnik i
politički sustav, koja je prethodila raspravi i glasanju u
Saboru, pokazalo da za njega nije bilo netransparentnosti Vlade u
procesu rješavanja krize u Agrokoru.
Podsjetimo, Martina Dalić, bivša potpredsjednica Vlade
Andreja Plenkovića, iste one u kojoj je ministar
zdravstva Milan Kujundžić, mjesecima je od
javnosti skrivala tko je i temeljem kojih kriterija pisao lex
Agrokor.
Međutim, baš je na primjeru situacije s lex
Agrokorom isplivao na vidjelo i puno dublji problem
neodgovarajućih stilova upravljanja i nerazvijenih kapaciteta
naših državnih tijela za djelotvornu koordinaciju razvoja novih
javnih politika i strateško komuniciranje s
dionicima. Potpuno zatvaranje procesa izrade zakona
te isključivanje dionika na koje će zakon izravno utjecati
rijetko kad može donijeti pozitivne ishode, bez obzira na žurnost
i osjetljivost tematike, upozoravali su stručnjaci koji se bave
proučavanjem lobiranja i zagovaranja.
Bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić i premijer Andrej Plenković
Svako ministarstvo kada radi na nekom zakonu mora osnovati radne skupine, voditi zapisnike i zapisati ako pozovu bilo kojeg stručnjaka, isticala je višekratno bivša povjerenica za informiranje Anamarija Musa upozoravajući da Vlada građanke i građane ne uključuje dovoljno u donošenje odluka.
U brojnim je slučajevima dosad povjerenica za informiranje upućivala tijela javne vlasti da objavljuju sastave radnih skupina ili povjerenstava, a na to upućuje i Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Baš kao i mjere Akcijskog plana Partnerstva za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj, koje predviđaju objavu sastava radnih skupina i povjerenstava za izradu zakona, drugih propisa i akata na Središnjem državnom portalu, za koje je zadužena Vlada Republike Hrvatske
Doduše, novi Akcijski plan kasni, a to dodatno ukazuje, kako je ranije ovih dana upozorio GONG, "na rastući nemar institucija, koje aktivno sabotiraju proces povećanja transparentnosti u javnom sektoru. Od zemlje koja se spominjala kao jedna od predvodnica u području otvorene vlasti, Hrvatska je postala primjer učenika koji ne radi domaću zadaću".
