Jesu li središnji televizijski dnevnici stvar prošlosti jer se sve doznaje preko portala i društvenih mreža? Gubi li TV bitku s digitalom i modernim svijetom TikToka i društvenih mreža, ili informativni program ima svoju publiku, rasplamsalo je raspravu tijekom vikenda na panelu na kojem je sudjelovala i urednica i voditeljica RTL Direkta Mojmira Pastorčić.
"Osobno nisam na društvenim mrežama, ali moja emisija jest. Direkt će uskoro slaviti 10. rođendan, a ja ga radim već 9 godina. Polazimo od pretpostavke da ljudi već sve znaju - oni koji su zainteresirani cijeli dan čitaju vijesti na portalima. U 22.30 navečer ne može se više dati samo osnovna informacija. Naš cilj je pružiti nešto drugo - kontekst, dublju analizu, provokaciju, šalu, sarkazam ili komentar. Direkt više nije gledan samo linearno na televiziji u 22.30, nego živi i na Facebooku, YouTubeu, TikToku - dijelovi emisije se tamo režu i dijele. Ako te jedan broj ljudi gleda linearno, isto toliko te prati online", istaknula je Mojmira o tome kako su se dvije medijske platforme počele nadopunjavati.
Nastavila je RTL Direkt dokazao da uspijevaju privući različite generacije i mladu publiku. Dodala je da podaci pokazuju kako i dalje ogroman broj ljudi gleda središnje informativne emisije te da osobno smatra kako je velika stvar što je njezina emisija uspjela privući mladu publiku.
"Vidim na ulici tko me prepoznaje. Možda Direkt gledaju samo na društvenim mrežama, no to je također uspjeh. Neki od njih mogu biti klinci, srednjoškolci, pa i studenti – razgovaram s njima na ulici i oni prate što radimo. Pitanje je to i naših tema - ako izvještavaš 2024. godine kao da je i dalje 1996., imat ćeš takvu (stariju) publiku. Moramo se prilagoditi aktualnim stvarima. Naše teme su trap, Grše ili Andrew Tate - i tako se privlači mlada publika", rekla je Mojmira.
'Publika u 19 sati već sve zna, ali...'
Nešto drugačije je u Sloveniji, čije je iskustvo podijelila Polona Fijavz, urednica informativnog programa RTV Slo. Otkrila je da je prosječna starost njihovih gledatelja središnjeg informativnog dnevnika +65 godina. Osvrnula se i na vječitu temu koliko središnje informativne emisije trebaju trajati.
"Nekad je to bilo 20 minuta, sada smo produžili dnevnik na pola sata i imamo više gledatelja nego prije. Naši gledatelji su većinom stariji od 65 godina, to je jezgra naše publike. Pitanje je kako privući mlađe. Prema istraživanju Reutersa, TV više nije glavni izvor vijesti u Sloveniji, dok u Portugalu još uvijek jest. Publika u 19 sati već sve zna, ne trebamo im reći samo što se dogodilo, nego zašto. Ono što smo prije radili u 22 sata, sada trebamo raditi ranije jer svi već znaju što se dogodilo. Ako se bavimo kontekstom, treba nam 30 minuta; manje od toga je prekratko", rekla je Polona Fijavz.
O odnosu TV-a i digitala, rekla je kako u Sloveniji postoji kanibalizam između medija zbog pitanja gdje vijest treba prvo biti objavljena.
"Mislim da za vijest ne treba čekati 19 sati, to treba odmah objaviti online, ali to je druga platforma, a mi na televiziji želimo da gledaju nas, a ne da klikaju digitalne kanale", rekla je urednica slovenske televizije.
Nešto je drugačije iskustvo u Hrvatskoj po pitanju starosti publike koja prati večernje informativne emisije, potvrdila je to Ivana Petrović, urednica vanjske politike i novinarka Nova TV.
"Imamo gledatelje svih vrsta. Večernji dnevnik ne prati samo starija i konzervativna publika. Teza da je navečer već zastarjelo ono što se dogodilo jutros nije točna. U ključnim trenucima, bilo u zemlji ili svijetu, ako je potrebno vratiti se 15, 20, pa i 30 godina unazad, tada u večernjim dnevnicima stavljamo vijesti u kontekst i informiramo gledatelje na drugačiji način, koji nije uvijek samo 'news'. Bitno je da u studiju imamo lice kojem gledatelji vjeruju. Visoka gledanost pokazuje da ljudi žele takvu informaciju, da ih zanima i da žele znati više", rekla je Ivana Petrović.
Zoran Trifunović s NEWSMAX Balkans TV-a govorio je o tome koliko večernje emisije trebaju trajati, rekavši da istraživanja pokazuju kako je sve duže od 20 minuta teško pratiti.
"Ako pitate gledatelje - oni će ponoviti sve iz prvih 20 minuta, a više od toga ne mogu zapamtiti. Ali, ako se radi o dubljoj analizi vijesti, tada TV format može podržati i dulje emisije", rekao je Trifunović.
U srazu s digitalnim platformama, Polona Fijavz priznaje da se ekskluzive teško mogu zadržati do 19 sati kako bi se objavile na televiziji, ali je otkrila novi trend u Sloveniji preko kojeg dobivaju ekskluzive i na TV, kojima privlače pažnju i dobivaju čak mlađu publiku.
'Lokalno postaje ekskluzivno'
"To su lokalne vijesti preko naših dopisnika. Lokalne vijesti postaju ekskluziva, bilo da se radi o reportažama ili događajima u lokalnoj zajednici. Dopisnika više nema puno i oni nose ekskluzive. Primijetili smo da posljednjih godina puno ljudi zanima lokalne vijesti, a ne samo opće teme ili međunarodni događaji. Tu ima i mladih ljudi koji prate takve sadržaje, te nisu to samo stariji gledatelji. Publika koja prati lokalne vijesti postaje sve važnija", rekla je Polona Fijavz.
Dotaknuvši se ovime i pitanja ruralne sredine, Ivana Petrović se nadovezala: "Gledatelje ne smijemo podcjenjivati jer su instinkti ljudi nepogrešivi. Čak i netko tko ima niže obrazovanje i dolazi iz ruralne sredine te možda ne razumije točno što je, na primjer, Brexit, instinktivno osjeća kada je reporter ili komentator u pravu. To je fascinantno u psihologiji televizije. Ponavljam, nikada ne smijemo podcijeniti gledatelje."
Trifunović je rekao da je print ranije preuzeo pojam "ekskluzive", a da je sada to digital.
"Ali postoji ipak bitna razlika. Kod digitalnih platformi, kao što su TikTok ili Instagram, nema dvosmjerne komunikacije, nema reakcije na točnost informacija. Ako ja napišem nešto na društvenoj mreži, ne znam hoće li netko reagirati. Možda netko pročita moj komentar, ali pitanje je hoće li reagirati. To je jedino moguće na televiziji – tu mogu reagirati, dati drugačiju analizu i kao autor dati šansu da publika promijeni mišljenje ili da ih potaknem da razmišljaju drugačije", rekao je Trifunović.
S obzirom na to da Mojmira Pastorčić ipak radi nešto drugačiji format od središnje informativne emisije u 19 sati, otkrila je što je za nju autentičnost večernjih vijesti.
Voditelji kao urednici
"Važno mi je tko je osoba koja prenosi vijesti. Ne sviđa mi se trend koji je dugo bio prisutan – da voditelji vijesti izgledaju lijepo, ali ne znaju o čemu govore. Zadovoljna sam što na RTL-u voditelji informativnih emisija imaju puno iskustva, neki su dugo radili kao urednici. To daje dojam da znaju o čemu govore, a gledatelji to prepoznaju. Pokazalo se da voditelji, koji su autori sadržaja, prolaze puno bolje kod gledatelja", rekla je Mojmira Pastorčić.
Polona Fijavz prenijela je potpuno drugačije iskustvo iz Njemačke, u kojoj je bila devet godina.
"Tamo su vijesti kraće i dosadne. Ništa te ne može iznenaditi – uvijek isti ljudi čitaju vijesti, bez mimike, kao da su roboti. Ali to su lica kojima ljudi vjeruju. Njemačka televizija ima vjerodostojnost, svi vjeruju što oni kažu. Ako kažu da je vani sunce, oni će to vjerovati. Međutim, nema istog recepta za Sloveniju, Njemačku i Hrvatsku jer je to različita publika", rekla je Polona Fijavz.
Trifunović je, kao dugogodišnji voditelj i glavni urednik na nekoliko televizija, rekao da kod njega nikada nije postojao voditelj kao "showman" prezenter. "Novinar koji vodi emisiju mora biti uključen u cijeli proces, cijeli dan raditi na temi o kojoj će govoriti. Kompetentan novinar je ključan za uspješnu emisiju", rekao je.
Mojmira Pastorčić istaknula je i da je puno toga u govoru i jeziku. "Ne treba na TV-u govoriti jezikom kojim nitko nikada nije progovorio u svakodnevnom životu ili na kavi. U redu je ne koristiti žargon ili 'kajkati', ali možeš govoriti normalnim rečenicama, a ne protokolarnim govorom", rekla je Mojmira Pastorčić.
