Hrvatska je do koronakrize bila među nekoliko europskih država u kojima su se cijene nekretnina godišnje povećavale desetak posto - najveći je rast bio u Zagrebu i uz more, a kontinentalni su dijelovi zemlje bili preplavljeni neprodanim jeftinim kućama i imanjima.
S koronom je rast cijena zaustavljen, a Zagreb je uzdrmao i potres koji je s tržišta izbacio desetke tisuća stanova i kuća u središtu grada i naseljima u blizini epicentra potresa.
Stručnjaci koji prate tržište nekretnina kažu da je na pojedinim lokacijama došlo i do laganog pada cijena, ali jedno je sigurno - prodaja stanova znatno je pala! Prema podacima lokalnihvlasti, naplata poreza na promet nekretninama smanjena je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani 25 posto. Budući da su prva tri mjeseca gotovo bila izuzeta od karantene, glavnina pada dogodila se u drugom ovogodišnjem kvartalu.
Udio stranaca među kupcima pao je na svega pet posto. Kad je riječ o domaćim kupcima, glavni ton zbivanjima opet je dala država, od koje je u proljetnom natječaju više od 3600 građana zatražilo subvencije za kupnju stana ili gradnju kuće. Podaci za te nekretnine još nisu obrađeni, no u bankama kažu da je većina novih stambenih kredita išla upravo prema toj skupini kupaca, koji su svoje nekretnine pronašli uoči koronakrize. Na jesen bi trebao biti raspisan novi natječaj, a Plenkovićeva Vlada u svom je programu navela da će u sljedeće četiri godine subvencionirati 20.000 novih kredita. To bi bilo oko pet tisuća novih subvencija godišnje, piše Večernji list.
Trenutačno se uglavnom kupuje za gotovinu i stručnjaci hvale državni program subvencija, pogotovo stoga što su banke postrožile uvjete kreditiranja i traže veće udjele, a zbog otkaza i nesigurne ekonomske situacije predomišljaju se i kupci. Ekonomski institut objavio je u lipnju podatke o nekretninama prodanim 2019. i prema njima Dubrovnik je bio jedini grad u kojemu je medijalna cijena prodanog stana i(li) apartmana bila viša od 15.000 kuna po četvornom metru.
Medijalna cijena znači da je polovica svih prodanih stanova u nekom mjestu išla ispod te svote, a druga polovica preko. Medijalna cijena u rasponu od 10.001 do 15.000 kuna zabilježena je u 38 jedinica lokalnesamouprave te se tu, s iznimkom Zagreba, isključivo radilo o priobalnim i otočnim sredinama. Od 95 jedinica lokalne samouprave u kojima su postignute medijalne cijene stana između 5001 i 10.000 kuna po m2, njih 66 nalazi se u priobalju i na otocima, dok preostalih 29 jedinica najvećim dijelom čine veći gradovi u kontinentalnom dijelu zemlje, navode analitičari Ekonomskog instituta.
Također, pet posto najskupljih stanova u Zagrebu prodano je prema medijalnoj cijeni od približno 17.000 kuna po kvadratu, u Dubrovačkoj županiji najskuplji kvadrati išli su za oko 27.000 kuna, Splitsko-dalmatinskoj županiji za više od 21.000, a u Primorsko-goranskoj za više od 18.000 kuna.
Cijena najma podstanarskog stana u Zagrebu kreće se oko devet eura po kvadratu, navodi Večernji list.
